Premda je predsjednik Sabora Božo Petrov u ponedjeljak izjavio kako bi bilo »višestruko bolje« da Hrvati oko Agrokora »neke stvari odrade sami, jer bilo koji drugi strani igrač neće mariti za naše interese«, analitičari smatraju kako je ovisnost Agrokora o ruskom novcu već počela utjecati na hrvatsku politiku.

»Premda je još prerano govoriti kako će se kriza Agrokora rasplesti, može se tvrditi kako se neki mali utjecaji već osjećaju«, ocijenila je jučer za naš list profesorica na Hrvatskim studijima i stručnjakinja za rusku politiku Jelena Jurišić. »Na hrvatskoj strani već se može primijetiti stanoviti pragmatizam. Nema više negativnih izjava o Rusiji, ni o ugroženosti ulaskom ruskog kapitala«, ocijenila je Jurišić. Ona smatra kako europski političari općenito griješe kad sigurnosne odnose s Rusijom pokušavaju riješiti, kako kaže, »hladnoratovskim metodama«.

Učili na Zapadu

»Raketni štitovi i postrojbe NATO-a ne mogu vam zaštititi vlasničku strukturu tvrtki. Na Zapadu kupuju oružje i podižu ograde, a ne shvaćaju da su ruski stručnjaci baš na Zapadu naučili sve o ekonomiji i slobodnome tržištu, pa sad ta znanja i primjenjuju«, kaže Jurišić. Upozoravajući da snagu Rusije nije mudro zanemarivati, Jurišić pita »nije li ironično da državna banka zemlje pod europskim sankcijama pokori tržište maloprodaje u četiri države jugoistočne Europe?«. »To svjedoči o neistinitosti tvrdnji da će europske sankcije ugroziti Rusiju: sankcijama usprkos, njezino gospodarstvo raste šest posto godišnje«, zaključuje.

Tomislav Jakić, savjetnik bivšeg predsjednika Republike za vanjsku politiku, drži kako nema dvojbe da bi Rusija mogla ostvariti politički utjecaj u Hrvatskoj ako bi uistinu preuzela Agrokor. »Ako bi se to zaista dogodilo, taj se utjecaj ne bi ograničio samo na Hrvatsku, nego i na cijelu regiju, u kojoj je Agrokor važna tvrtka«, ocjenjuje Jakić. Takvu je mogućnost u ponedjeljak potvrdio i Bogdan Zvarič, analitičar ruske investicijske tvrtke Finam. U izjavi za srpski servis ruske novinske agencije Sputnik, on je kazao kako bi za Sberbank, vjerovnika koji drži više od polovine Agrokorova duga, moglo biti važno to što je Agrokor tvrtka u članici EU-a. »Ne isključujem mogućnost da Sberbank želi ojačati svoju pozicije u EU-u«, kazao je Zvarič.

Problemi s EU-om

Tomislav Jakić, s druge strane, predviđa da bi Hrvatska mogla imati problema s Bruxellesom, preuzmu li Rusi Agrokor. »Dobije li Rusija na bilo koji način glavnu riječ u Agrokoru, to se Bruxellesu, u postojećoj antiruskoj histeriji, zasigurno neće svidjeti. Nije naime nikakva tajna da je još Milanovićeva Vlada trpjela pritisak Bruxellesa kada je nastojala revitalizirati gospodarske odnose s Rusijom«, kazao je Jakić za naš list. Bivši hrvatski ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, pak, smatra kako je u nagloj krizi Agrokora uvelike riječ o želji Rusije da utječe na hrvatsku politiku. »Mislim da oni nisu zainteresirani za preuzimanje nijedne Agrokorove tvrtke. Ali, ako politički procijene da bi im to značilo puno snažnije učešće u hrvatskoj ekonomiji, pa onda time mogu indirektno utjecati i na politiku, onda da, ali to onda više nije ni ekonomska ni marketinška, nego čista politička odluka«, kazao je Jurčić za Radio Slobodna Europa.