ZAGREB – Ekonomski fakulteti i ekonomske škole morali bi za iduću godinu ozbiljno razmišljati o smanjenju upisnih kvota za zanimanja ekonomist i poslovni tajnik, preporuka je Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) na temelju projekcija upisne politike za 2020. godinu. Previše studenata, po sudu HZZ-a, upisuje se i na studije prava i kemijske tehnologije, te na poslovnu ekonomiju, promet, pa čak i učiteljski studij.

Fakulteti u Primorsko-goranskoj županiji trebali bi reducirati upisne kvote na poslovnu ekonomiju, studij poslovne ekonomije u turizmu i ugostiteljstvu, pravo i studij logistike i menadžmenta u pomorstvu i prometu. S druge strane, morali bi razmišljati o tome kako privući i upisati više studenata računarstva, strojarstva, medicine, farmacije, logopedije…

Primorsko-goranska županija trebala bi pak povesti računa o dodatnom stipendiranju kuhara, konobara, zidara, limara, bravara i keramičara te medicinskih sestara i dentalnih asistenata…

Preporuke su to HZZ-a, koji je procijenio u kom bi smjeru trebalo mijenjati obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja u 2020. godini. Tržište rada u Hrvatskoj, kao što je to slučaj već godinama, vapi za trogodišnjim strukovnim zanimanjima poput zidara, konobara ili mesara, a iz HZZ-a preporučuju lokalnim zajednicama da osiguraju više stipendija za, na primjer, studente medicine, farmacije, te za deficitarna nastavnička zanimanja fizike, matematike, biologije i kemije, geografije, kineziologije.

Prognoza budućnosti

U HZZ-u, analizu i prognozu potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima proveli su na temelju statističkih podataka i pokazatelja o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema zanimanju, podataka o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivenih anketom poslodavaca, te na temelju iskustva u posredovanju pri zapošljavanju.

Prema potražnji za pojedinim zanimanjima u prethodnim godinama, napravili su prognozu njihovog položaja u budućnosti, a u obzir su uzeli strategije i planove gospodarskog razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini.

Očekuje se da će škole, fakulteti i lokalne zajednice povesti računa o toj prognozi, jer iz godine u godinu producirati kadrove koji se u Hrvatskoj ni izvan nje ne mogu zaposliti nikome nije u interesu. Tako je za zanimanja poput prodavača, ekonomista, upravnog referenta, hotelijersko-turističkog tehničara u školama Primorsko-goranske županije apsolutno nužna redukcija upisnih mjesta, a za koliko škole bi trebale procijeniti same, jer takvu preporuku HZZ ne daje.

Preporuke se ne odnose samo na upis, već i na stipendiranje učenika i studenata. Tako se očekuje da se stipendije usmjere isključivo na deficitarna zanimanja, a lokalne bi vlasti same, na temelju vlastitog uvida u problem s manjkom radne snage, trebale procijeniti kojima će od navedenih zanimanja dati prednost kad je riječ o stipendiranju učenika i studenata.

Ozbiljne preporuke

– Preporuke ukazuju na smjer potrebnih promjena, ali ne određuju njihov kvantitativni doseg, što je razumljivo s obzirom na razinu pouzdanosti i preciznosti prognostičkih rezultata. S druge strane, budući da se preporuke izrađuju i upućuju svake godine, obrazovnim programima koji se ponavljaju iz godine u godinu treba pridavati sve veću težinu i uzimati ih u obzir sve ozbiljnije prilikom donošenja odluka – poručuju iz HZZ-a.

Promjene obrazovne upisne politike i politike stipendiranja na temelju ovih preporuka, kažu, pridonijet će usklađivanju obrazovanja s potrebama tržišta rada, odnosno umanjiti strukturnu neusklađenost između ponude radnih mjesta i potražnje za radnicima, što je jedan od glavnih dugoročnih problema hrvatskog tržišta rada.

Nažalost, ovakve preporuke se u obrazovnim institucijama uglavnom ne uzimaju u obzir, pa se tako upisne kvote za ekonomska zanimanja već godinama ne korigiraju. Zagrebačko je sveučilište štoviše lani povećalo upisne kvote na Ekonomskom fakultetu, zbog čega je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak zaprijetila obustavom financiranja iz državnog proračuna. Sa sveučilišta su se opravdavali da nije riječ o povećanju, već premještanju kvota, no činjenica je da one već godinama unatoč poznatom višku kadra na tržištu rada, nisu smanjene.

U strukovnim školama na području Primorsko-goranske županije dogodine bi se, dakle, trebalo upisati manje prodavača, manje ekonomista, upravnih referenata, hotelijersko-turističkih tehničara, kako bi se izbjegla njihova nezapošljivost. S druge strane, djecu treba motivirati za upis u strukovna zanimanja koja se traže već godinama, kao što su kuhar, konobar, slastičar, mesar, vozač, vodoinstalater, automehaničar, medicinska sestra ili dentalni asistent, a stipendije su u tome najčvršći argument.

Obrazovni programi u kojima treba povećati upisne kvote i stipendije (PGŽ)

Dvogodišnji ili trogodišnji srednjoškolski

Četverogodišnji ili petogodišnji srednjoškolski

Sveučilišni studij

*smjerovi ili studiji izvan županije (moguće stipendiranje)