Nezabilježeno

Kadroviranje po Tuđmanovom modelu: HDZ je svojim poslušnicima “okupirao” državne institucije

Zdenko Duka

Na zatvorenom dijelu sjednice Vlade šef zagrebačkog HDZ-a Andrija Mikulić imenovan je glavnim državnim inspektorom, nositelj HDZ-ove liste na izborima za Skupštinu Ličko-senjske županije Marijan Kustić izabran je za novog izvršnog direktora HNS-a, članica i HNS-a i HDZ-a Nella Slavica postala je nova ravnateljica Nacionalnog parka Krka...



ZAGREB Mnogi ljudi koji rade kao inspektori tvrde da je jedini cilj uspostave jedinstvenog Državnog inspektorata bio u tome da Andrija Mikulić, predsjednik Gradske skupštine Zagreba i šef HDZ-ove gradske organizacije, postane glavni državni inspektor. Nakon što ta priča s Mikulićem kao glavnim državnim inspektorom kola već gotovo dvije godine, proteklog tjedna je ona realizirana na zatvorenom dijelu sjednice Vlade. Kad se već objedinjuje kao jedinstveni Državni inspektorat koji ulazi u nove prostore u zagrebačkoj Šubićevoj ulici, u normalnoj državi bismo očekivali da tako značajno državno tijelo ustroji nezavisni stručnjak. Ali, ma kakvi. Izbor je baš pao na stranačkog aparatčika, koji uz to, kako stvari stoje, ne misli niti napustiti visoku stranačku funkciju.


Inspektor Mikulić


Najviši inspektori dosad su i u Hrvatskoj bili nestranački ljudi jer se radi o vrlo osjetljivom i strašno utjecajnom poslu kojim se, kad se na pristran način radi, može provoditi stranačka, klijentelistička, naravno i frakcijska politika. Nakaradnim inspekcijama mogu se uništiti ljudi i zbog nekih sasvim sitnih prekršaja, pa je glavni državni inspektor možda moćniji i od šefa Porezne uprave.


Prepričavalo se da Andrej Plenković želi postaviti Andreja Mikulića za glavnog državnog inspektora baš zato da on više ne bi vodio najbrojniju u zemlji, zagrebačku HDZ-ovu organizaciju. Ali, on ostaje i stranački bos. A svi mi smo taoci HDZ-a pa i njihovih unutarnjih borbi.




Objedinjavanje i ustrojstvo Državnog inspektorata jedna je od glavni reformi Vlade, tvrdi Mikulić. Unutar sustava imat ćemo prevenciju, edukaciju i tek kao treći korak, ako do njega uopće dođe, pisane mjere, kaže on. Što će se bitno promijeniti u radu inspekcija, ne možemo još niti naslutiti.


A na istom tom zatvorenom dijelu sjednice Vlade smijenjen je s funkcije ravnatelja Državnog zavoda za statistiku Marko Krištof, kojeg je imenovala na tu funkciju 2013. godine Milanovićeva vlada. To je očito jedini pravi razlog smjene jer nikad na Krištofov rad nije bio javnih kritika iz vlasti ili iz HDZ-a. Dapače, mnogi smatraju da je odlično radio taj posao. Njegovim životom i djelom nije se bavila javnost, nije bilo razloga jer čovjek nije imao afera, kakve iza sebe ostavljaju mnogi HDZ-ovi dužnosnici. Nije dobio nikakvo objašnjenje smjene, samo mu je rečeno da će Vlada imenovati drugu osobu na čelu Zavoda.



Tako usko povezivanje stranačkog i javnog ne bi smjelo postojati u jednom pristojnom društvu. Jedan je od principijelnih problema ovog društva to da na funkcije vezane uz struku dolaze ljudi iz stranaka. To je još jedan pokazatelj lošeg stanja demokracije u Hrvatskoj. Ovaj HDZ je došao s nekakvim imidžem proeuropskog, ali se on ponaša na toliko provincijalan način da je to čak lošije nego ikad prije. Toliko izjednačavanje stranke i javnog je i nedemokratski i nepristojno, feudalno – govori nam Sven Marcelić, docent sociologije na zadarskom Filozofskom fakultetu.On kaže da je opozicija ne samo nemoćna, nego i djelomično kupljena, pa nema demokratskog korektiva. Ali, upravo zbog toga što HDZ ima takvu jaku poziciju, on bi se trebao ponašati drukčije, tj. raditi na kvalitetnijem hrvatskom društvu.


Krištof je ekonomist koji je, kada je imenovan, s 33 godine postao najmlađi šef nekog europskog statističkog ureda. Otvorio je Zavod prema medijima i javnosti, ušao je svojim imenom i prezimenom u međunarodne odbore koji rade na novoj strategiji za statistiku. Marko Krištof je i Oreškovićevoj i Plenkovićevoj vladi odmah po njihovom konstituiranju, bio stavio mandat na raspolaganje, ali to oni tada nisu bili prihvatili. No, sada ga se Plenković ipak odlučio riješiti.


Stranačka struja


Javnost je putem medija upoznata sa slučajem novoimenovane ravnateljice Nacionalnog parka Krka Nelle Slavice koja je istovremeno bila u dvije stranke – neizbježno u HDZ-u, ali i u HNS-u, sadašnjem glavnom HDZ-ovom partneru u Vladi. U HNS se učlanila 2003. godine, a u HDZ 2007. Iz HNS-a se Slavica iščlanila 15. veljače 2019. godine, odnosno sedam dana nakon što ju je ministar Tomislav Ćorić imenovao za novu ravnateljicu NP-a Krka.


Cinično kaže ministar energetike i okoliša Ćorić da Slavica neupitno ostaje ravnateljicom NP-a Krka jer na tu poziciju nije došla zbog broja iskaznica koje posjeduje, već zbog svojih referenci i programa te konačnog dojma koji je ostavila na razgovoru za tu poziciju, a imat će njegovo povjerenje dokle god bude dobro radila svoj posao. Nije imenovana doktorica znanosti Ljiljana Zmijanović čija je doktorska tema baš – upravljanje zaštićenim područjima, a ima i 12 godina rukovodećeg iskustva. Dakle, vrlo jake reference. A referenca joj je bila i potpora ministra obrane Tome Medveda. Bila je tu u igri i Josipa Rimac, prijateljica Tomislava Karamarka. No, kao što je kod nas i red, predsjednikova stranačka struja je bila presudna, a valjda se malo išlo udovoljiti i HNS-u.

HDZ u nogometu


A Marijan Kustić, nositelj HDZ-ove liste na nedavnim izvanrednim izborima za Skupštinu Ličko-senjske županije, kojima je vodstvo HDZ-a željelo rušiti pobunjenog pa isključenog Darka Milinovića, izabran je prošlog tjedna na sjednici Izvršnog odbora za novog izvršnog direktora Hrvatskog nogometnog saveza (HNS-a). Ovog puta nisu izravno imenovali Vlada ili ministar, ali je i sada u vodstvu nogometnog saveza po prilici 70 posto članova HDZ-a. To je još iz nasljeđa pokojnog državnog poglavara Franje Tuđmana koji se smatrao ovlaštenim da odlučuje i o tome tko će igrati u reprezentativnom timu. Sjetimo se, dva dana poslije izbora u Lici, protiv Kustića je podignuta optužnica jer je u lipnju prošle godine izazvao prometnu nesreću u kojoj je dvoje ljudi teže stradalo.


U veljači je na zatvorenom dijelu sjednice Vlade istaknut prijedlog za Katju Kušec kao novu članicu Vijeća za elektroničke medije. Katja Kušec valjda nije članica HDZ-a, ali ipak ima jake reference. Kako su istakli u HND-u, ona je bila među osnivačima udruge HNIP »među ostalim, s Velimirom Bujancem i Markom Juričem, autorima emisija koje su zbog govora mržnje nakladnicima televizija na kojima su emitirane priskrbile privremeno oduzimanje koncesija, najoštriju mjeru istog tog vijeća za čiju je članicu Kušec sada predložena«.


Nadalje, prije godinu dana Dalija Orešković nije ponovno izabrana za predsjednicu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, iako je vrlo profesionalno obavljala taj posao. To je za HDZ bilo previše profesionalno, mandat joj nije produljen. Isto se dogodilo i povjerenici za djecu Ivani Milas Klarić.Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa te pravobraniteljice ostale su vjerodostojne institucije, ali je pitanje do kada. Do smjene?