Sudac Trgovačkog suda Mislav Kolakušić očekuje da bi mogao čak i prisilno završiti sudačku karijeru jer je protiv njega pokrenut stegovni postupak, a Sudačko vijeće Visokog trgovačkog suda je u prosincu odlučilo da je povrijedio članak Kodeksa sudačke etike točka 12. jer je na Indexu i na N1 televiziji komentirao svoje izuzeće u stečajnom postupku i postupku oko Agrokora, koji se vodi na Trgovačkom sudu. Vjerojatno se neće dogoditi da izgubi posao, no vidjet ćemo kako će se slučaj rasplesti.

Članovi Sudačkog vijeća Visokog trgovačkog suda tvrde da istupi suca Mislava Kolakušića u javnosti »nemaju obilježja stručnih javnih istupa već su obilježeni senzacionalističkim i populističkim izjavama«.

Najviše ih smeta što Kolakušić navodno učestalo kritizira rad sudova i ostalih tijela vlasti. »Javnost to može shvatiti kao pozivanje na nepoštivanje«, stoji u obrazloženju Sudačkog vijeća.

Postupak protiv suca Mislava Kolakušića pokrenuo je predsjednik Trgovačkog suda Nino Radić. Sudačko vijeće je odluku donijelo, no Kolakušić se žalio i o tome je li on prekršio sudački kodeks ili nije raspravljat će drugostupanjsko tijelo – Vijeće predsjednika sudačkih vijeća RH koje vodi sudac Vrhovnog suda Žarko Dundović. Kolakušić traži javnu sjednicu.

Ako se i to tijelo složi s odlukom Sudačkog vijeća Viskog trgovačkog suda, postupak protiv njega vjerojatno će provesti i Državno sudbeno vijeće (DSV) i odlučiti o kaznenoj mjeri. Prema članku 67. Zakona o Državnom sudbenom vijeću »ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda ili osoba ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave u sudu u kojem obnaša sudačku dužnost dužna je protiv tog suca pokrenuti stegovni postupak«. Sudac Kolakušić tumači da je stoga izvjesni automatizam da se postupak protiv njega nastavi na DSV-u. Uostalom, DSV jedini ima ovlasti izricati stegovne mjere i to mogu biti ukor, novčana kazna ili razrješenje od dužnosti.

Udovoljeno zahtjevu Konzuma 

U travnju prošle godine Trgovački sud u Zagrebu udovoljio je zahtjevu Konzuma da se suca Kolakušića izuzme iz stečajnog postupka protiv Konzuma koji je pokrenut temeljem prijedloga tvrtke Ovum. Iz Konzuma su obrazložili da je Kolakušić svojim javnim istupima i postupanjima potvrdio svoju pristranost u obavljanju sudačke dužnosti, a rješenje o izuzeću donio je predsjednik Trgovačkog suda Radić.

Na pitanja na N1 televiziji o tome je li ovo pritisak na sudstvo i ima li Konzum više utjecaja nego zakon i pravda, Kolakušić je odgovorio: »Pa svakako, svakako, uvjeren sam u to«, citirano je u odluci Sudačkog vijeća u kojoj se navodi da je sudac Kolakušić tako narušio ugled sudova u javnosti.

No Kolakušić kaže da ga terete za nešto što je radio i sam Radić – kad je javno hvalio predstečajne nagodbe te iznosio mišljenja o sudskim postupcima predstečajne nagodbe tvrtke Dalekovod d.d. i presude povodom kolektivne tužbe Udruge Franak.

Radić u obrazloženju za pokretanje postupka navodi da su protiv Kolakušićevih medijskih istupa bili i iz Hrvatske javnobilježničke komore. Zanimalo ih je ima li Kolakušić dozvolu suda za svoje javne nastupe i predstavljaju li oni službeni stav Trgovačkog suda.

U dopisu Sudačkom vijeću, kojim je predsjedavala Vesna Buljan, Kolakušić je naveo da je temeljna svrha Radićevog zahtjeva »uskratiti građanima pravo da saznaju za činjenice i pravna stajališta o realnim posljedicama pojedinih zakona na naše živote, državni proračun, poduzetničke slobode i privatno vlasništvo te na dostojanstvo građana« i da »podnositelj zahtjeva očito ne razumije što znači pravo javnosti na informacije i koja je svrha stručnih javnih skupova«.

Nasuprot Ninu Radiću, Kolakušić tvrdi da je svojim istupima baš štitio dignitet sudaca i sudova i da mu je motivacija »doprinos razvoju demokratskog društva i mogućnost ostvarenja pravde i morala kroz efikasne sudske postupke«.

Osim toga, stručni javni istupi su doveli do pozitivnih izmjena Ovršnog, Predstečajnog i Stečajnog zakona pa i samog Zakona o postupku izvanredne uprave u procesu njegova donošenja, napisao je Kolakušić.

Jer, sudac Kolakušić je vjerojatno najoštriji kritičar zakona koji je omogućio predstečajne nagodbe, Lexa Agrokor i žestoki kritičar postojećeg Ovršnog zakona. »Ovršni zakon postoji u svakoj državi, ali 330.000 blokiranih postoji samo u Hrvatskoj. Samo u Hrvatskoj građani propadaju zbog troškova postupka«, kaže nam on. Komentira da kad se zakon radi za jednu osobu, kao u zakonu o Agrokoru, on se može napisati za nekoliko sati, a kad treba spasiti milijun građana drugim Ovršnim zakonom – onda za to treba godina dana.

Poštivanje kodeksa 

Antikorupcijski stručnjak Zorislav Antun Petrović, ne ulazeći previše u ovaj slučaj, načelno smatra da je prijeko potrebno da suci poštuju vlastiti kodeks – dok je takav kodeks na snazi. Ali i da je cjelokupni pravosudni sustav mora biti transparentan.

– Temelj demokracije i pravne države je poštivanje procedure i propisa, a da to tako bude ponajprije moraju voditi računa dužnosnici i suci. Ako neki propis, bilo da je riječ o zakonu ili etičkom kodeksu netko smatra neprimjerenim ili lošim onda ga treba mijenjati poštujući proceduru, a ne ignorirajući ga ili kršeći. Na žalost, već smo u bezbroj navrata imali situacije da su dužnosnici odluke legitimnih tijela osporavali jer nisu bili zadovoljni konačnom odlukom, što ima razarajući utjecaj na povjerenje građana. A kad to čine suci onda se negativni učinak multiplicira. Dodatni problem je nedostupnost informacija iz pravosudnog sustava, počevši od objavljivanja rasporeda ročišta i presuda, a pogotovo kad je riječ o postupcima imenovanja sudaca i njihovoj djelotvornosti. Upravo zato je javnosti teško meritorno ocijeniti koliko je neki sudac dobar ili loš, a iskustvo je pokazalo da se samo na temelju medijskih istupa vrlo lako može steći kriva slika. Ako netko želi biti sudac onda se mora ponašati u skladu sa svim pravilima koja su za tu osobu obavezna, kaže Petrović.

A na temelju napisa iz medija, Sanja Barić, profesorica Ustavnog prava na Pravnom fakultetu u Rijeci, smatra da ono što je Kolakušić govorio ne spada u povredu Kodeksa, jer je uglavnom iznosio stavove o zakonima i o njihovoj ustavnosti.

– Primarno je rješavanje sporova, ali suci imaju najbolje znanje i ekspertizu o problemima u primjeni pojedinih zakona. Gotovo bih rekla da pripada njihovoj društvenoj ulozi to što se suci izjašnjavaju o zakonima. Skoro bih to usporedila s društvenom zadaćom nas sveučilišnih profesora. Načelno, ja tu ne vidim problem. Problem bi bio jedino ako on komentira pojedinačni sudski predmet, govori nam Sanja Barić.

No, ona spominje da postoje drugi suci koji puno češće zalaze u konkretne predmete pa je navela primjer suca Ivana Turudića. Dobro se sjećamo da je Turudić politički istupao, ali i komentirao konkretne predmete.

– Ako govorimo o kategorijama osobne promocije ili populizma, s čime se sad barata kad je riječ o Kolakušiću, Turudić je viđan u kafićima s raznim osobama koje su bile u postupku a od toga bi se sudac svakako trebao suzdržavati jer suci nemaju jednaka prava na privatni život kao svi ostali. Moraju se kloniti svakog druženja koje može izazvati i samo sumnju u njihovu pristranost. Ne bih rekla da Kolakušić ignorira zakone nego kad se s njima ne slaže – pokreće postupak njihove ustavnosti a i to je ovlast suca, kaže Sanja Barić.

Kolakušić je bio i kandidat za Državno sudbeno vijeće i za Ustavni sud, ali ga nisu izabrali. Kazao da je bio jedan od kandidata za ministra pravosuđa u HDZ-ovoj vladi.

Istina je da je Kolakušić medijski jako vidljiv, voli istupati i iznositi i vrlo kritičke stavove. Možda je i jedini sudac koji ima grupu podržavatelja na facebooku. Čak i ako su njegovi istupi i samopromotivni, to samo po sebi nije protivno sudačkoj etici. Brojne intervjue, onda kada je mislio da je to za njega potrebno i dobro, davao i sudac Ivan Turudić pa nitko protiv njega nije pokrenuo postupak.

Što kaže Kolakušić?

Odluka članova Sudačkog vijeća u kojem oni utvrđuju da ste prekršili Kodeks sudačke etike nije još pravomoćna. Vi ste uložili prigovor i tražite javnu sjednicu?

– Radi se o odluci sudačkog vijeća Visokog trgovačkog suda RH pokrenutog temeljem zahtjeva Nine Radića, predsjednika Trgovačkog suda u Zagrebu. Nakon pravomoćnosti odluke Sudačkog vijeća, predsjednik suda podnosi zahtjev za stegovni postupak Državnom sudbenom vijeću. U svom očitovanju na zahtjev za povredu kodeksa zahtijevao sam dvije stvari, da postupak bude javan i da nas obojicu saslušaju. Iako sam podnio zahtjev za održavanje javne sjednice, a što predstavlja temeljni pravni standard modernih demokracija, sudačko vijeće je odlučilo sve odraditi u tajnosti. U Odluci je navedeno da je vijeće jednoglasno odbilo prijedlog za održavanje javne sjednice jer su utvrđene sve činjenice i dokazi. Uistinu je šokantna spoznaja da članovi sudačkog vijeća koji su suci trgovačkih i Visokog trgovačkog suda ne razumiju načelo javne rasprave.

Načelom javnosti postupka osigurava se pravo građana da direktno ili putem medija prisustvuju tijeku postupka i donošenju odluka javnih tijela kojima se odlučuje o pravima i obvezama građana. Aristotel je rekao: Ako želiš izbjeći kritiku ne radi ništa, ne govori ništa i budi ništa! Što bih nadovezao sa: »Znati i šutjeti nije odlika ljudi. Sloboda bez hrabrosti ne može postojati, biti slobodan i šutjeti nije moguće.«

Koji su vaši glavni argumenti da niste prekršili Kodeks?

– Stavljaju mi na teret verbalni delikt, da sam komentirajući odluku o svom izuzeću u stečajnom postupku Konzuma povrijedio Kodeks i stečeni ugled pravosuđa te uznemirio javnost. Odluka o izuzeću suca ne predstavlja odluku suda koju nije dopušteno komentirati, jer se radi o odluci Ureda Predsjednika u vršenju poslova sudske uprave te se ne može raditi o povredi Kodeksa sudačke etike temeljem članka 12. Ustav Republike Hrvatske u članku 121. određuje da sudovi donose odluke u sudskim predmetima isključivo po sucima kojima su predmeti dani u rad. Sudska uprava temeljem Zakona o sudovima obavlja samo poslove tehničke naravi i ne može donositi sudske odluke, a Ustav izričito propisuje pravo žalbe protiv sudskih odluka, a protiv odluke o izuzeću žalba nije dopuštena. Iznošenjem istinitih činjenica ne može se uznemiriti javnost. Pravo je građana znati da je moguć kvalitetniji i transparentniji način donošenja zakona i njegove primjene. Sudionici ovog postupka očito ne razumiju što znači pravo javnosti na informacije i koja je svrha stručnih javnih istupa. Činjenica je da još nitko u javnom prostoru nije osporio tvrdnje i činjenice koje iznosim, slijedom čega ne postoji osnova da bi se iste mogle smatrati neutemeljenim.

Zašto očekujete da bi vas DSV mogao kazniti čak udaljenjem iz sudačke profesije? I ako bude odlučivao o vama, DSV odluku Sudačkog vijeća može i odbaciti. Koji su po vama glavni motivi pokretanja postupka protiv vas?

– Postupak je pokrenut jer žele uskratiti građanima pravo da saznaju za činjenice i pravna stajališta o realnim posljedicama pojedinih zakona na naše živote, državni proračun, poduzetničke slobode i privatno vlasništvo te na dostojanstvo građana. Voltaire je rekao :»Ako želiš znati tko tobom vlada, samo pogledaj koga ne smiješ kritizirati.« Očigledno da su postupak poduprijeli pojedinci kojima je izuzetno bitno da se novi Ovršni zakon donosi godinu dana i da u tom razdoblju zarade još koju stotinu milijuna kuna na troškovima tog postupka.

Izricanjem novčane kazne me ne mogu spriječiti da javno iznosim pravna stajališta u svezi pravne regulative, a pokretanje postupka bez ostvarenja cilja radi kojeg se vodi postupak nije logičan.