Kao konkretan primjer navode da se dužnici s kreditima vezanim uz švicarski franak već četiri godine bore sa sustavom »tražeći rješenje za probleme s valutnom klauzulom, s nedefiniranom kamatnom stopom i dužničkim ropstvom«.

 Pritom podsjećaju i na presudu Vrhovnog suda, koji je presudio da su banke jednostranim izmjenama ugovorenih uvjeta nezakonito djelovale prema kreditnim dužnicima u svim valutama – kunama, eurima, francima, ali i kako temeljem te presude građani »mogu samo podizati skupe i dugotrajne privatne tužbe s neizvjesnim ishodom, jer je pravosuđe sporo i nepredvidljivo«. »Time ova povijesna presuda za većinu financijski iscrpljenih dužnika postaje beskorisna, iako predstavlja pravni dokaz nezakonitog bankarskog poslovanja u RH«, smatraju u Udruzi KREDA.

 Po podacima koje iznose, nezakonitim povećanjem kamata, uz istovremeni porast tečaja švicarskog franka, iz Hrvatske je u inozemstvo izneseno 12 milijardi kuna. »Da je taj novac ostao u Hrvatskoj pad BDP-a bio bi manji za približno tri posto i bilo bi na tisuće zaposlenih više«, smatraju u Udruzi KREDA.

 U otvorenom pismu upozoravaju i da HNB, umjesto da bude regulator financijskog tržišta, svojim nedjelovanjem daje potpunu slobodu samovoljnom ponašanju poslovnih banaka u Hrvatskoj, a Vladu prozivaju da je donijela »niz improviziranih mjera kojima privremeno i parcijalno rješava problem, na kraju u potpunosti ignorirajući presudu Vrhovnog suda«.

 »Kamate na kredite u Hrvatskoj su još uvijek među najvišima u Europskoj uniji, što značajno sužava prostor za zaduživanje gospodarstva i građana, a zbog previsokih kamata svjedoci smo masovnog razduživanja i gospodarstva i građana što kod banaka izaziva pojavu viška likvidnosti od približno 10 milijardi kuna«, navode iz Udruge KREDA.

 »Kakav je vaš stav oko ovih problema, imaju li banke i HNB pravo djelovati na način na koji djeluju ili bi, kao u Kanadi, klijenti odnosno potrošači bili zaštićeni od samovolje jače strane na štetu slabije strane«, pitaju iz Udruge KREDA mandatara Oreškovića.