REUTERS
Projekt na Krku neće biti zaustavljen, jer ga djelomično financira i EU, ali bi mogao biti usporen kako bi se Ruse »omekšalo« zbog problema koje njihov Sberbank ima u Agrokoru kojem je posudio više od tri milijarde eura. Usporavanjem LNG-a Rusi će ostati najveći inozemni dobavljač plina za Hrvatsku
ZAGREB – “Da smo imali još pola godine vremena, u energetici bismo tržište potpuno doveli u red i sve kosture izbacili iz ormara”, može se neslužbeno čuti u Mostu, koji je nakon izbacivanja ministra zaštite okoliša i energetike Slavena Dobrovića iz Vlade morao ostaviti i napola riješene brojne probleme u energetici.
Most je u malo vremena u energetskom sektoru otvorio brojne »frontove« – sređivanje stanja na tržištu plina, toplinske energije i obnovljivih izvora; izrađena je ekonomska studija isplativosti ugradnje razdjelnika koji su se pokazali – neisplativima. Bila je pripremljena i smjena upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije zbog značajnih kašnjenja u donošenju propisa i izostanka nadzora tržišta.
Problemi u sustavu
U DORH je iz Dobrovićevog ministarstva otišla i dokumentacija o sklapanju prekobrojnih ugovora s proizvođačima energije iz obnovljivih izvora, koje je potpisala Vlada Zorana Milanovića. Bilo je najavljeno i to da će se vjetroelektranama i drugim »obnovljivcima« uvesti trošarine na previsoku cijenu po kojoj država od njih mora otkupljivati struju. Kako je za mandata bivšeg ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka na mrežu nagomilano više vjetroelektrana nego što ih ona može primiti, bilo je nužno poskupiti i naknadu za obnovljive izvore, koju plaćaju svi potrošači, a čije je povećanje, kako se neslužbeno može čuti, HDZ ipak stopirao prije lokalnih izbora. To bi moglo dovesti do velikih problema u sustavu, i do tužbi povlaštenih proizvođača za čiji otkup »zelene« struje neće biti dovoljno novca.
Ono što, međutim, najviše brine mostovce koji su morali napustiti sektor energetike, jest projekt plutajućeg LNG-a na Krku. Kako se pribojavaju, lako bi se moglo dogoditi da Vlada značajno uspori projekt ne bi li se Rusima »ispričala« za probleme koje njihov Sberbank ima u Agrokoru, odnosno kompenzirala mu gubitke u Hrvatskoj. LNG terminal bit će, naime, izravna konkurencija uvozu ruskog plina u Hrvatsku, ali i dalje u Europu, jer će on dolaziti iz drugih zemalja, primjerice Katara. Usporavanjem projekta na Krku Rusi, od kojih Hrvatska već sad kupuje gotovo polovicu potrebnog joj plina, a ostatak sama proizvodi, imat će priliku i dalje biti najveći inozemni dobavljač tog energenta za Hrvatsku.
Na ljeto natječaj
Otvaranjem LNG terminala, plin iz Katara i drugih država, pa tako i SAD-a, išao bi iz Hrvatske dalje prema EU-u, zbog čega Rusima nimalo ne ide na ruku da on proradi, kako je najavljeno, već krajem 2019., odnosno najkasnije početkom 2020. godine.
»Projekt neće biti zaustavljen jer ga djelomično financira i EU, ali bi mogao biti usporen kako bi se Ruse ‘omekšalo’ zbog lex Agrokor«, kažu nam upućeni mostovci. Nakon brojnih prethodnih kredita, Sberbank je ponovno kreditirao Agrokor sa sto milijuna eura samo mjesec dana prije uvođenja zakona o Agrokoru. Banka je željela dobiti prvenstvo naplate za taj zajam, no povjerenik Ante Ramljak ih je odbio, nakon čega je počela razmatrati prodaju svojih zajmova. Sberbank je Agrokoru ukupno dao više od tri milijarde eura zajma.
Odmah nakon sastanka s turskim kolegom Recepom Tayyipom Erdoganom prije nekoliko dana u Sočiju, ruski predsjednik Vladimir Putin naložio je Gazpromu da započne s radovima na gradnji Turskog toka, plinovoda kojim će ruski plin preko Turske stizati u Europu. Gazprom je spreman započeti s polaganjem cijevi ispod Crnog mora, pri čemu će plinovod ići u dva kraka – jednim će se opskrbljivati samo Turska, a drugim će preko Turske i Grčke ruski plin ići dalje u Europu. Investicija je procijenjena na gotovo 13 milijardi dolara, a dogovara se od 2014. godine, kad je EU stopirao projekt plinovoda Južni tok.
I planovi oko Turskog toka su zaustavljeni kad su Turci krajem 2015. srušili ruski bombarder iznad sirijsko-turske granice, no krajem prošle godine dogovor je ipak zapečaćen. Kroz Tursku će prolaziti ukupno četiri velika nova plinovoda, od kojih je za Hrvatsku važan TANAP (Transanatolijski plinovod). Njime će plin iz Azerbajdžana preko Gruzije i Turske stizati u Europu, odnosno Transjadranskim plinovodom (TAP) prelaziti preko Grčke i Albanije, kao i ispod Jadrana do juga Italije. U Albaniji će se na TAP povezati Jonsko-jadranski plinovod (IAP) koji će preko Crne Gore i BiH dolaziti i do Hrvatske te ići dalje prema Europi.
»Dogodi li se ubrzo smjena Gorana Frančića, direktora LNG-a Hrvatska, koji vodi projekt, vidjet ćete, to će biti uvertira u usporavanje projekta na Krku«, uvjeravaju mostovci. Frančić je prije nekoliko dana na Međunarodnom susretu stručnjaka za plin u Opatiji kazao kako će investicijska odluka o plutajućem terminalu biti donesena sredinom iduće godine, dok će prvi plin krenuti prema kupcima najkasnije početkom 2020. Izrađuju se, dodao je, tehnička dokumentacija, idejni i glavni projekt te studija utjecaja na okoliš, dok je upućen i zahtjev za koncesiju na pomorskom dobru. Nastavlja se i s iskazivanjem interesa zakupaca za terminal, dok bi već ovoga ljeta trebao biti raspisan i natječaj, najavio je Frančić, za nabavku broda i izgradnju priveza s priključkom na transportni sustav plina. Nakon što budu prikupljene ponude, znat će se i cijena cijele investicije. Plutajući terminal je brod za regasifikaciju, uz koji pristaju brodovi iz zemalja izvoznica plina te se plin na terminalu-brodu iz tekućeg ponovno vraća u plinovito stanje i dalje šalje u sustav.
Plina sve manje
U slučaju da se projekt namjerno uspori, teško da će nam »packa« doći iz EU-a, makar je Europska komisija za projekt dosad već isplatila gotovo devet milijuna eura bespovratnih sredstava. Iako je Europi plin iz LNG-a, točnije rečeno iz alternativnih dobavnih pravaca, nužan, EU je svjestan da bez jeftinijeg ruskog plina ne može, odnosno da će plina biti sve manje te da Ruse ne smije ignorirati. Tome u prilog ide i definitivno pokretanje projekta plinovoda Sjeverni tok 2, kojim će dodatne količine ruskog plina preko Baltika stizati u Njemačku.
Ruski Gazprom nedavno je objavio da je od siječnja do kraja travnja ove godine izvoz prirodnog plina u Europu povećao za 15 posto. U ta je četiri mjeseca u Europu poslao 66,2 milijardi kubika plina, dok bi, usporedbe radi, kapacitet krčkog LNG-a bio oko dvije milijarde. Najveći porast uvoza ruskog plina u prva četiri ovogodišnja mjeseca imale su Austrija, za više od 82 posto, zatim Mađarska (53 posto veći uvoz), Danska (27 posto) i Njemačka (17 posto). U istom je razdoblju Gazprom svoju proizvodnju plina povećao za 13 posto.
Kako je za nedavnog posjeta Kataru kazala predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, Hrvatska mora što prije krenuti u izgradnju LNG terminala jer će nas u protivnom energetski putevi zaobići. »Problem je dosad bio u nama. Odluku o gradnji LNG-a donijeli smo kad i Poljaci, no njihov je terminal proradio prije godinu dana, a mi svoj nismo ni počeli graditi«, upozorila je tada, napominjući kako je Katar i dalje zainteresiran za naš terminal, no očekuju se konkretniji potezi iz Zagreba kako bi se smanjila ovisnost o ruskom plinu, kazala je.
