Nedjeljni Novi list donosi veliki intervju s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović o čitavom nizu tema – od demografskih problema, do pitanja brodogradnje i LNG projekta na Krku.

No jedna se tema očekivano iskristalizirala kao dominantna, a vezana je za prošlotjedni posjet predsjednika Srbije Aleksandra Vučića.

Raščistimo odmah problem koji je u domaćoj javnosti vrlo nezgodno odjeknuo, a izrečen je prigodom jednog od vaših istupa za dvodnevnog posjeta srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića. Tko su dakle hrvatski politički »marginalci«? ‘

– Na to pitanje već sam se više puta očitovala i mogu samo još jednom odbaciti zlonamjerna tumačenja moje izjave, u kojoj riječ »marginalci« nikada nisam spomenula. Pravo na prosvjed ustavno je pravo i ni na koji način nisam ga dovela u pitanje. Takvi prosvjedi, uostalom, posve su uobičajeni u demokratskom svijetu. Imam puno razumijevanje za udovice poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, te za braniteljske udruge koje su iskoristile svoje demokratsko pravo i izrazile svoj stav o dolasku predsjednika Vučića. Uvjerena sam da svima koji znaju moja uvjerenja i poznaju moj odnos prema Domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima to ne treba posebno objašnjavati. Riječ je, dakle, o pojedincima s rubova političkog spektra koji ne prihvaćaju proces dijaloga i, u krajnjoj liniji, pa makar i u uvjerenju da brane hrvatske interese, čine štetu Hrvatskoj. To nisu niti udovice hrvatskih branitelja, niti hrvatski branitelji. S predstavnicima braniteljskih i drugih udruga proizašlih iz Domovinskog rata sastala sam se uoči posjeta i s njima ću se ponovno sastati i ovih dana kako bih ih upoznala s rezultatima razgovora, kao što sam im i obećala, s posebnim naglaskom na otkrivanje sudbina naših nestalih branitelja i civila.

Koliko ste u najkraćim crtama zadovoljni s pomacima koje je donio njegov posjet Hrvatskoj?

– Hrvatska i Srbija imaju iza sebe tešku povijest, ali i isto tako i odgovornost za izgradnju nove arhitekture mira i suradnje na jugoistoku Europe. Predsjednik Vučić i ja svjesni smo naših razlika u pogledima i stajalištima. Njih ne krijemo, to smo jasno i rekli tijekom izjava za medije u ponedjeljak. No, isto tako, kao šefovi naših država, izravno birani od građana, svjesni smo i naše odgovornosti, posebice prema mlađim naraštajima, u izgradnji trajnog mira na ovim prostorima. Uvjerena sam kako Hrvatska i Srbija mogu graditi dobrosusjedske odnose, i to držeći se puta koji su obje države zajednički utrle Atenskom deklaracijom i Sporazumom o normalizaciji odnosa.

Mnogo prijepora u javnosti kao i u našim odnosima izazivaju pogledi u prošlost?

– Prošlost nećemo i ne smijemo zaboraviti, ali vrijeme je da ju ostavimo povjesničarima. Kao političari i državnici želimo ići naprijed i gledati u budućnost. Ključno je početi graditi razumijevanje i povjerenje, korak po korak, kakogod malim se on činio. Ako postignemo oko takvog novog pristupa istinsko razumijevanje, na svim odgovarajućim razinama, onda sam uvjerena kako nema problema koji ne možemo riješiti. Sigurno ne preko noći. Ali je potrebno krenuti, makar malim koracima. Ta nas je logika vodila i kada smo potpisali Subotičku deklaraciju u lipnju 2016. A nastavili smo je i našim razgovorima i dogovorenim pomacima tijekom ovotjednog posjeta predsjednika Vučića. Po svim pitanjima koja smo prepoznali kao ključna i s jedne i s druge strane ostvaren je pomak. Očekujem da ćemo nastaviti tim putem.

Što je s rješavanjem pitanja nestalih. Jako je mnogo, previše ljudi na tom popisu?

– Proces traženja nestalih došao je do točke kad se može dalje pokrenuti samo snažnom političkom voljom. Stoga sam oko pitanja nestalih kao bitnog humanitarnog pitanja, s predsjednikom Vučićem dogovorila naše osobno zalaganje za ubrzanje rješavanja ovog pitanja. Duboko vjerujem kako će to, jedno od najbolnijih pitanja u našoj domovini, napokon biti riješeno. Činjenica da su predstavnici udruga obitelji nestalih bili dijelom službenih izaslanstava govori o toj posvećenosti. Kao što je poznato, ovaj sastanak ishodio je podatke o troje nestalih hrvatskih državljana. Naravno, svu tu dokumentaciju treba jako dobro pregledati i analizirati. Međutim, ono što je meni posebno bitno jest činjenica da će sljedećeg tjedna, sukladno našem dogovoru, predsjednik Vučić primiti i razgovarati s predstavnicima udruga obitelji nestalih hrvatskih branitelja. Razgovarali smo i o pitanjima od značaja za naše manjine u Hrvatskoj i Srbiji, zajedno s njihovim predstavnicima u našim službenim izaslanstvima. Dogovoreno je i kako će se predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini Tomislav Žigmanov već sljedećeg tjedna sastati s predsjednikom Vučićem i proći konkretna pitanja od interesa za hrvatsku manjinu.

Po pitanju neriješene granice, složili smo se u pristupu da se tijekom iduće dvije godine pokuša bilateralno pronaći rješenje za graničnu crtu. Međutim, ukoliko se razgovorima ne uspije pronaći rješenje, ovo pitanje će se pokušati riješiti pred međunarodnim pravosudnim tijelom.

– Nastavno na srbijanski zakon o tzv. regionalnoj jurisdikciji i suradnji u procesuiranju počinjenih ratnih zločina, pozvali smo na što skoriji sastanak ministara pravosuđa i državnih odvjetnika dviju zemalja u cilju rješavanja ovog pitanja. Pozvali smo Vlade obiju zemalja nastaviti ulagati napore koji će pridonijeti istinskom pozitivnom iskoraku i poboljšanju odnosa kroz rad različitih povjerenstava i djelovanje koordinatora za otvorena pitanja. Mislim da ćete se složiti da nakon više godina potpunog zastoja u rješavanju otvorenih pitanja, ovo ipak predstavlja bitne pomake.

Republika Hrvatska želi poduprijeti Republiku Srbiju u ostvarivanju njezine perspektive ulaska u Europsku uniju do 2025. godine, kako prenošenjem svojeg iskustva iz procesa pristupanja, tako i spremnošću za rješavanjem otvorenih pitanja koje Srbija prije toga mora zatvoriti slijedom novog strateškog pristupa EU. Na kraju posjeta, predsjednik Vučić pozvao me je u uzvratni posjet. Taj posjet trebao bi donijeti daljnje pomake po svim ključnim pitanjima.

Cijeli intervju pročitajte u tiskanom ili online izdanju Novog lista…