Na optuženičkoj klupi

KAPITALCI NA SUDU Ako zanemarimo Bandića, istrage u Hrvatskoj redovno počinju tek kad se padne s vlasti

Vanja Vesić

Foto Pixsell

Foto Pixsell

Nikada se u Hrvatskoj nije dogodilo da bude uhićen ministar na funkciji zbog bilo čega, pa tako i korupcije i zlouporabe položaja i ovlasti. Posljednji primjer je Lovro Kuščević, koji je već bio ministar kad je navodno krivotvorenim dokumentom ishodio dozvolu za prenamjenu štale u stambenu namjenu



Tek kad politički postanu bivši, kad budu smijenjeni, tada se protiv (bivših) ministara ili drugih političkih kapitalaca koji su to »zaslužili« pokreću postupci kaznenog progona. Nikada se u Hrvatskoj nije dogodilo da bude iznenadno uhićen ministar na funkciji zbog bilo čega, pa tako i korupcije i djela zlouporabe položaja i ovlasti.


USKOK je u srijedu pojasnio detalje istrage protiv bivšeg ministra uprave i političkog tajnika HDZ-a Lovre Kuščevića te još dvojice njegovih suradnika – sadašnjeg načelnika Nerežišća i bivšeg predsjednika Općinskog vijeća.


Među ostalim, Kuščević je omogućio kupnju POS-ovog stana svom šogoru iako ovaj nije za to imao uvjeta a, već kad je bio ministar 2016. godine, Kuščević je navodno na osnovu krivotvorenog dokumenta ishodio dozvolu da njegova štala bude prenamijenjena u poslovnu ili stambenu namjenu.


Mnogo vike ni za što




Nije pod istragom samo Lovro Kuščević, kojem je zbog toga skinut saborski imunitet. USKOK provodi izvide i istražne radnje protiv još troje Plenkovićevih ministara koji su maknuti u rekonstrukciji Vlade – Gorana Marića, Gabrijele Žalac i Tomislava Tolušića.


Osobito je Kuščevića, kojem je dodijelio i vrlo visoku stranačku funkciju, premijer Andrej Plenković svesrdno branio sve dok mediji nisu počeli razotkrivati sve nove i nove detalje iz ministrovih bračkih afera. Premijer je bio govorio da su Kuščević i on detaljno »pregledali sve Kuščevićeve papire« i da u njima nema ništa sporno. No, vidimo, postoji ipak više toga spornog.


Danas premijer Plenković kaže da ćemo »vidjeti što će od toga biti« i ne govori to bez razloga. Jer, gotovo u pravilu se događa da ti HDZ-ovi kapitalci budu oslobođeni tereta krivice na dugom putu od izvida, istrage, eventualne optužnice pa do pravomoćne, konačne sudske presude. Prošlog tjedna je Ivica Kirin, virovitički gradonačelnik i bivši ministar unutarnjih poslova, nakon desetak godina nepravomoćno oslobođen optužbi za zlouporabu položaja i ovlasti u aferi Fimi media.



Od tih »velikana« jednu konačnu sudsku presudu je nakon desetak godina dočekao bivši premijer Ivo Sanader. I prethodno je njegov bivši ministar Damir Polančec bio osuđen na uvjetnu kaznu zatvora od jedne godine zbog postavljanja reflektora na nogometnom igralištu u rodnom selu u Đelekovcima.


Dakle, kad je o HDZ-ovim »grješnicima« riječ priča gotovo uvijek traje i završava na način iz naslova Shakespearove komedije »Mnogo vike ni za što«. Ili kako bi naš suvremenik Milan Bandić rekao »Koji čovjek koji vrijedi u Hrvatskoj nije bio u zatvoru barem 3 mjeseca?«.


Na taj će način svoju vrijednost pokušati dignuti i nekadašnji boksački šampion, nositelj olimpijske brončane medalje i bivši HDZ-ov saborski zastupnik Damir Škaro koji je ovih dana uhićen zbog silovanja djelatnice u zagrebačkom Automoto klubu Siget u kojem je direktor. Veliki je vjernik, česti izaslanik predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović…


Sanader je jedini


No, saga procesuiranja se nastavlja i Hrvatskoj u tom smislu predstoji vruća političko-pravosudna jesen. Nakon ljetne stanke na zagrebačkom Županijskom sudu na optuženičke klupe ponovno zasjedaju najpoznatiji akteri domaćih korupcijskih skandala, dugogodišnji zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, bivši HDZ-ov ministar Božidar Kalmeta, nekadašnji HDZ-ov kadar i šef HGK Nadan Vidošević i dakako bivši HDZ-ov premijer Ivo Sanader, jedini od glasovite četvorke koji na zasebno suđenje u aferi Ina-Mol dolazi iz remetinečkog zatvora gdje služi šestogodišnju robiju zbog slučaja »Planinska«.



Teško je izdvojiti koji je od ovih slučaja najintrigantniji ili najmučniji, no ako je suditi po našim izvještajima s ročišta svaki je imao svoje svijetle trenutke od interesa za javnost. U kuloarima tužiteljstva gotovo u polušali spominju se još neki kandidati iz aktualne političke elite koji bi mogli podebljati ročišnik glavnih rasprava, no, sudeći po dosadašnjoj dinamici potvrđivanja optužnica i sazivanju rasprava, realno je da ćemo se još načekati novih optuženika.


Drugog dana rujna pred sutkinjom Majom Štampar Stipić nastavljeno je ponovljeno suđenje u aferi Ina-Mol Ivi Sanaderu saslušavanjem svjedoka preko video-linka. Podsjećamo, suđenje Sanaderu i nedostupnom šefu MOL-a Zsoltu Hernadiju ponovno je pokrenuto krajem listopada prošle godine. Sanader je odbacio sve optužbe, kao i na prvom suđenju na kojem Hernadi još nije bio optužen.


Bivšeg premijera tereti se za prepuštanje upravljačkih prava u Ini, za što je preko tvrtke tajkuna Roberta Ježića navodno trebao primiti 10 milijuna eura, te da je s Hernadijem dogovorio izdvajanje nerentabilnog dijela plinskog poslovanja iz Ine.


Optužnicom je predloženo i da Sanader, ako ga se osudi i presuda postane pravomoćnom, državi vrati 10 milijuna eura, čemu treba pribrojiti i 17, 5 milijuna kuna iz slučaja Planinska koji bi trebao refundirati državi pod prijetnjom ovrhe imovine. Svjedok optužbe za Ina-Mol, Stephan Hurlimann, direktor jedne od Ježićevih švicarskih tvrtki dosad je tri puta odbio svjedočiti u Zagrebu pa je u ponedjeljak ispitan preko video veze:


Suđenje bez kraja


– Nakon izlaska iz pritvora Ježić mi je rekao kako je nasamaren i da je trebao proslijediti novac Sanaderu, ali pritom nije spominjao Hernadija. Novac iz Xenoplasta nikad nije otišao s računa, ali ne znam iz kojih bi se razloga Ježić trebao osjećati nasamarenim.



Smatrao sam da Ježić zna što radi, ali to ne znači da bih učinio sve što bi mi on rekao da napravim – kazao je Hurlimann tvrdeći da ugovori o uplati 10 milijuna eura nisu realizirani jer »nije uplaćeno preostalih pet milijuna eura« te da je taj novac trebao biti iskorišten za povećanje temeljnog kapitala u Diokiju i Xenoplastu:


– Znam da je plaćeno pet milijuna eura, a da drugih pet milijuna eura nije. Novac su uplatile tvrtke Ceroma i Hunger Oil, a te tvrtke bile su povezane s MOL- om – uvjeravao je svjedok. Zašto i tko je Ježića nasamario – Hurliman ne zna. Kao upravljački savjetnik, tvrdio je da nije bio uključen u donošenje odluka vezanih za Ježićevu tvrtku u Švicarskoj.


– Nije govorio istinu, naravno da nije – komentirao je pred novinarima Sanaderov odvjetnik Čedo Prodanović:


– Prvo je štiteći Ježića, govorio da je on odgovorna osoba za sve, a sad eskivira, ne znamo tko je vodio poslovanje Xenoplasta po njemu – dodao je Prodanović. Suđenju pak u slučaju Fimi medija još se ne vidi nastavak nakon stanke koja traje već godinu dana.


Podsjećamo, Sanadera se kao bivšeg premijera, njegove suradnike ali i stranku HDZ tereti za izvlačenje 70-ak milijuna kuna iz državnih institucija i tvrtki za financiranje crnog stranačkog fonda. Priča je to koja se potegla još 2010. godine gotovo zaboravljenim ali tada spektakularnim uhićenjem Sanadera u Austriji.


Suđenje započeto u travnju 2012. okončano je nepravomoćnom presudom kojom je Sanader bio osuđen na devet godina zatvora, a HDZ novčano kažnjen s pet milijuna kuna u ožujku 2013. No Vrhovni sud je cijelu osuđujuću presudu ukinuo nakon dvije i pol godine krajem 2015.


Novi postupak otvoren je u lipnju 2016. i ne vidi mu se kraj – kako zbog bolesti suoptuženika, tako i zbog stanki između odlučivanja o opravdanosti njihovog zdravstvenog stanja.


Kalmetina »renesansa«


Kraj ljeta u zagrebačkoj sudnici označio je i nastavak suđenja Božidaru Kalmeti, bivšem HDZ-ovom ministru prometa iz Sanaderovog doba optuženom da je podijelio sa suradnicima preko 15 milijuna kuna i 850.000 eura iz tvrtki za održavanje i izgradnju cesta uz optužnicu i za narudžbu promotivnog filma »Prometna renesansa Hrvatske« pod krimenom da je ministarstvo koje je vodio oštetio za 600.000 kuna.



Podsjećamo, drugi krak afere Remorker proširio se na Hrvatsku gospodarsku komoru i njenog dugogodišnjeg čelnika Nadana Vidoševića pod optužbom da je izvukao iz Komore najmanje 39 milijuna kuna.


Tijekom jeseni sud će razmatrati nalaze vještaka, a potom bi trebale uslijediti završne riječi obrane i tužiteljstva. U najboljem slučaju nepravomoćna presuda može se očekivati do kraja godine ili početkom sljedeće 2020. godine. Kako god bilo suđenje Milanu Bandiću i suradnicima optuženima u aferi Agram da su Grad Zagreb u malveracijama oštetili za preko 25 milijuna kuna daleko je od svršetka.


U sudskom procesu za najtežu financijsko-političku aferu zagrebačke gradske administracije Bandić i 11 suoptuženih pročelnika i direktora gradskih poduzeća tereti se zbog nezakonitog zapošljavanja rođaka i prijatelja, korištenja gradskog voznog parka, pogodovanja privatnim poduzetnicima i zamjene gradskog zemljišta u korist privatnog kapitala. Domaću javnost zabavljale su USKOK-ove snimke telefonskog urlanja zagrebačkog gradonačelnika na suradnike koje su očekivano, postale hit na popularnom Youtube-u.


U sklopu optužbe preslušavane snimke, osim kočijaškog rječnika, otkrile su prije svega gadljivi model zapošljavanja »preko veze«, izmišljanja radnih mjesta po kancelarijama gradske uprave, zloupotrebe voznog parka, do onih najbizarnijih slučajeva slanja limuzina s vozačem činovnicima i prijateljima u Hercegovinu radi svinjokolje. Suđenje koje je započelo u listopadu 2018. godine na samom početku rasprave optuženici su popratili hihotanjem.


Negiranjem krivnje obrana je uvjerena da će ipak srušiti optužnicu. Opunomoćenik Grada Zagreba Maro Mihočević koji se pojavio na početku glavne rasprave sudu je potvrdio da Grad Zagreb neće podnositi imovinsko-pravni zahtjev. To je, s obzirom na aktere slučaja, bilo i očekivano.


Nakon što je Hrvatska primljena u Europsku uniju, nestaju entuzijazam i volja političkih aktera, a onda i pravosuđa da se u zemlji sve više nametnu visoki kriteriji zaštite ljudskih i manjinskih prava, jednakopravnosti svih građana u društvu, da se smanji korupcija i ojača neovisnost institucija. Osobita rak rana je pravosuđe. Jesenska suđenja bit će novi ogled pa ćemo moći zaključiti ostaje li tako ili se nešto mijenja nabolje.