Problem industrijske proizvodnje

KAKO PREOKRENUTI TREND? Izvoznici tvrde: Hrvatsko gospodarstvo mora se okrenuti – Africi

Jagoda Marić

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Snimio Damir ŠKOMRLJ

Moramo se okrenuti tržištima i mimo Europske unije, zašto ne bismo izvozili u Afriku? Pa, i u SAD-u se raspravlja o tome jesu li napravili propust kad su zanemarili to tržište.  Razgovaramo s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić o mjerama koje bi našim tvrtkama omogućile izlazak na druga, dalja tržišta, što bi nam mnogo značilo, kaže predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago

 ZAGREB  Dok se stope rasta potrošnje u Hrvatskoj povećavaju, smanjuju se one po kojima raste industrijska proizvodnja, kojoj tako opet pada udio u rastu ukupnoga gospodarstva. Tako je u prvih šest mjeseci ove godine industrijska proizvodnja rasla  2,1 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dok je u 2016. godini taj rast bio čak 5,2 posto veći u odnosu na  prvo polugodište 2015. godine. No, Hrvatska i dalje ima mjesečne stope rasta industrijske proizvodnje koje je dovode u sam vrh među članicama Europske unije.

Unatoč tome što raste brže od europskog prosjeka, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj je i lani, nakon tri godine rasta, i dalje bila manja za oko deset posto, izračunali su u Hrvatskoj gospodarskoj komori, u odnosu na 2008. godinu. Unatoč slabijim stopama rasta, industrijska proizvodnja je u EU-u bila samo 2,9 posto manja nego 2008. godine.


Usporena dinamika


Stope rasta industrijske proizvodnje, nakon oporavka koji je počeo 2014. godine,  nisu se mogle stalno povećavati, ali činjenica da su u ovoj godini više nego prepolovljene otvara pitanje zašto se to događa, hoće li se te stope nastaviti smanjivati i što Hrvatska može učiniti za povećanje industrije proizvodnje koja i uz sadašnje stope  treba nekoliko godina da dođe na razinu od prije deset godina.


U HGK-u objašnjavaju da razloge za smanjenje stopa rasta industrijske proizvodnje treba tražiti u činjenici da je lani u prvih šest mjeseci u sve tri industrijske djelatnosti zabilježen godišnji rast, a da u istom razdoblju ove godine raste samo u prerađivačkoj industriji, dok se u rudarstvu i vađenju dogodio pad od pet posto, a u opskrbi električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom pad od 1,5 posto.




Uz to je i u prerađivačkoj industriji usporen rast s prošlogodišnjih 5,9 posto na 3,2 posto.


– Izuzev baznog efekta, na ovogodišnje usporavanje dinamike godišnjega rasta prerađivačke industrije određeni utjecaj imalo je značajno usporavanje dinamike rasta proizvodnje u najznačajnijoj grani prerađivačke industrije, tj. u proizvodnji prehrambenih proizvoda. Značajno usporavanje dinamike rasta proizvodnje prehrambenih proizvoda ostvareno je djelomično zbog značajnog godišnjeg pada koji je zabilježen u travnju ove godine (-7,1 posto), što je između ostalog povezano i s negativnim događanjima u Agrokoru – kažu u HGK-u.


Stvarane zalihe


Oni u ostatku godine očekuju kombinaciju ubrzanja i usporavanja dinamike rasta industrijske proizvodnje, a procjenjuju da bi uz kombinaciju povoljnijih kretanja domaće potražnje i robnog izvoza  rast industrijske proizvodnje na kraju mogao biti 2,5 posto. Lani je Hrvatska imala dvostruko veću stopu rasta industrijske proizvodnje, pet posto.


Glavni ravnatelj Hrvatske udruge poslodavaca Davor Majetić kaže da tek treba vidjeti zbog čega je rast industrijske proizvodnje usporen u odnosu na prošlu godinu. No, prema informacijama koje ima HUP, zbog dobre prošle godine i optimističnih predviđanja za ovu, dio poslodavaca je u prošloj godini imao povećanu proizvodnju i radi stvaranja zaliha.


– To je vjerojatno utjecalo na manju proizvodnju u prva dva kvartala ove godine. Iz toga razloga je preuranjeno govoriti o nekim negativnim trendovima, ali svakako treba pažljivo pratiti što se događa u industrijskoj proizvodnji. Prognoze za rast gospodarstva za ovu godinu su i dalje dobre, tako da na razini cijele godine očekujemo pozitivne brojke i za industrijsku proizvodnju – poručio je Majetić.


Direktor Končara i predsjednik Hrvatskih izvoznika Darinko Bago ističe da su unatoč tomu što su stope rasta industrijske proizvodnje prepolovljene u odnosu na prošlu godinu, rezultati ipak dobri s obzirom na  to da su glavna tržišta za naše proizvode zemlje EU-a koje imaju još niže stope rasta.


Treće zemlje


– U Hrvatskoj se proizvode poluproizvodi ili proizvodi visoke gotovosti za industriju u zemljama EU-a i s obzirom na stope rasta na tim tržištima, rezultat je dobar. Nije bilo za očekivati da se stope rasta industrijske proizvodnje povećavaju i da su iz godine u godinu veće. Možemo reći da će se sadašnje stanje nastaviti do kraja godine ili početkom sljdeće, a dalje od toga će ovisiti o kretanju na tržištima EU-a, napominje Bago.


Ističe da će na taj način hrvatska industrija teško brzo dostizati onu u zemljama EU-a, jer je na puno nižima razinama, te rješenje vidi u trećim zemljama.


– Moramo se okrenuti tržištima i mimo Europske unije, zašto ne bismo izvozili u Afriku? Pa, i u SAD-u se raspravlja o tome jesu li napravili propust kad su zanemarili to tržište.  Razgovaramo s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić o mjerama koje bi našim tvrtkama omogućile da izađu i na druga, dalja tržišta. Ne moramo i ne možemo  tamo biti dominantni, ali prisutnost na drugim tržištima značila bi mnogo – kaže Bago.


Otkriva da kod potpredsjednice ima razumijevanja i volje da se mjere donesu, ali ne želi otkrivati u kojem bi one pravcu i išle, jer se o sličnim mjerama govorilo i u vrijeme Vlade Ivice Račana, pa onda Jadranke Kosor, pa su ih izvoznici pripremali s potpredsjednikom Brankom Grčićem u Vladi Zorana Milanovića, ali nikada nisu donesene.


Bago ističe da je Hrvatska u kontekstu turizma sve više prepoznata i na tržištima izvan EU-a i da  tu činjenicu mora iskoristiti da na ta tržišta plasira ostale svoje proizvode jer joj je olakšan prvi korak u kojem bi se morala boriti s time da je na tim novim tržištima potpuno nepoznata.