Sudionici istraživanja o ovlastima predsjednika Republike odgovarali su na još neka intrigantna pitanja, a Večernji list objavio je poseban tekst o tom dijelu ankete. Osim nadležnosti predsjednika, Josipovića je interesiralo i misle li građani da na hrvatskoj političkoj sceni nedostaje jaka opcija koja ne bi bila bliska ni SDP-u ni HDZ-u. Njih 68 posto odgovorilo je da nedostaje, 24 posto da je ponuda zadovoljavajuća. Predsjednik Republike htio je, u skladu s nekim europskim političkim trendovima, doznati i stav Hrvata o dvojbi nedostaje li na političkoj sceni kvalitetnih političari koji se iskreno zalažu za svoje vrijednosti ili, pak, vrhunskih stručnjaka u svojem poslu. I rezultat je sljedeći, 29 posto vapi za boljim političarima, a puno više, 66 posto, vjeruje stručnjacima.

Ali su rezultati objavljeni u tom listu većinom bili obuhvaćeni u izvješćima o istraživanju javnog mnijenja koja dobija Ured«, navodi se u odgovoru Ureda predsjednika na naš upit zašto su naručili tu anketu.Nejasan je izraz »dobija« jer spomenuta agencija nije neprofitna organizacija i istraživanja radi samo ako ih netko naruči i plati. U ovom je to slučaju učinio Ured predsjednika Josipovića kojeg očigledno zanima stav hrvatskih građana prema eventualnom proširenju njegovih ustavnih ovlasti. »Ured predsjednika smatra da je dobro pratiti odnos javnosti prema pojedinim institucijama i društvenim fenomenima, pa i o instituciji predsjednika Republike te osobi koja trenutno obavlja tu dužnost. Posebno u vrijeme kada su se u nekim medijima javile ideje o tome da se promijeni način izbora predsjednika i/ili njegove ovlasti«, ističe se u drugom dijelu odgovora Josipovićevog ureda na naš upit.

Proizlazi, dakle, da se predsjednik Republike, premda za to nema nikakvih, pa čak ni neslužbenih, najava, pribojava da bi moglo doći do promjene Ustava kako bi se ubuduće šefa države biralo u Saboru, a još bi mu se pritom možda i smanjilo ovlasti. Stoga je Josipović nasuprot tome htio ispitati što Hrvati misle o njegovim postojećim nadležnostima i mogućem ojačavanju pozicije predsjednika Republike. I mogao je biti više nego zadovoljan podacima iz istraživanja jer 53 posto ispitanika smatra da predsjednik ima premale ovlasti, a 38 posto da su one primjerene. Sudionici ankete izjašnjavali su se i o vrlo precizno formuliranim proširenjima ovlasti.  Josipović tako danas zna da 42 posto Hrvata procjenjuje da se svakako treba uvesti pravo predsjednika da pri donošenju zakona ima službenu mogućnost sudjelovanja u javnoj raspravi, a još ih 42 posto vjeruje da bi to bilo dobro. 

I prije za proširenje

Ukupno 81 posto podržava pravo predsjednika da vrati na ponovnu raspravu u Sabor zakon koji smatra lošim. Nešto slabije Josipović je prošao na pitanju o pravu šefa države da predlaže Saboru kandidate za dužnosnička mjesta koja nisu politička, kao što su ustavni suci i glavni državni odvjetnik. Da bi to Josipović svakako trebao raditi misli 27 posto ispitanika, a 35 posto da bi to bilo dobro. Znači ukupno 62 posto hrvatskih građana podupire ideju da predsjednik Republike predloži nasljednika Mladena Bajića.

Josipović je i ranije javno zagovarao proširenje predsjedničkih ovlasti. U listopadu 2011. u intervjuu u međuvremenu ugaslom tjedniku Forum izjavio je da »ima mjesta razmišljanju kako ojačati neke mehanizme kojima predsjednik, u moralnom i političkom smislu, može utjecati da bi se mogli osnažiti demokratski procesi«. Konkretizirao je da bi želio imati na raspolaganju mehanizam temeljem kojeg bi vraćao u parlament na dodatnu raspravu zakone »problematične i s ustavnopravnog i s političkog stanovišta«. Ali, od toga neće biti ništa, barem ne u mandatu Vlade Zorana Milanovića.

– Ustav dobro definira ovlasti predsjednika Republike, Račanova vlada je 2000. kod ustavnih promjena napravila odličan posao. Uopće ne razmišljamo o novoj izmjeni Ustava kojom bi se još smanjilo te ovlasti niti o tome da se predsjednika bira u Saboru. Imamo previše drugog posla. Naravno, ne dolazi u obzir ni pojačavanje Josipovićevih ovlasti, rekao nam je visoki dužnosnik Kukuriku koalicije.