»Jedna nas učiteljica u školi razmješta prema boji kože«

Svoj djeci treba dati jednaku priliku

Broj upisane romske djece u osnovne škole raste, s 4.186 djece u 2009. porastao je na 5.470 u 2013. No, istraživanje je pokazalo i da je samo 24 posto odraslih Roma iz anketnog uzorka završilo osnovnu školu

ZAGREB  Samo 20 posto romske djece polazi vrtić ili predškolu, ključan preduvjet za integraciju u društvo i daljnje obrazovanje – pokazalo je istraživanje koje je u 135 romskih domaćinstava na pet lokacija u Hrvatskoj proveo Institut društvenih znanosti »Ivo Pilar« u suradnji s Mrežom fondacija Otvoreno društvo, UNICEF-om i Fondom za obrazovanje Roma.

Kako stoji u izvješću Socijalno uključivanje djece Roma (RECI+), predstavljenom jučer na konferenciji o obrazovanju romske djece, njihovi roditelji jaslice i vrtiće smatraju dobrim oblikom brige o djeci, no vrtići su im financijski i infrastrukturno nedostupni, boje se diskriminacije svoje djece u tim ustanovama, dok su i majke često sklone vjerovati da će slanjem djece u jaslice ili vrtić »napustiti dijete«.    

Riječki se obrazovni sustav, tvrdi ravnatelj OŠ Pehlin Željko Šimunić, ne uklapa u rezultate istraživanja Instituta društvenih znanosti »Ivo Pilar«, jer veliki broj pripadnika romske populacije upisuje, ali i završava osnovnoškolsko obrazovanje.   – Taj je broj iz godine u godinu sve veći, a sve veći je broj i učenika koji upisuju srednju školu. Maksimalno se trudimo integrirati djecu i kod nas nema govora o diskriminaciji romske djece. Imamo 20 posto romske populacije u školi i često nas ističu kao primjer u drugim sredinama, kaže Šimunić. Dodajući kako se u toj školi međukulturalnom obrazovanju posvećuje velika pažnja, Šimunić ističe da nastavnici često posjećuju romsko naselje i sudjeluju na svečanostima.

Negativni stavovi

Iako je broj upisane romske djece u osnovne škole u porastu, jer je s 4.186 djece u 2009. godini porastao na 5.470 u 2013., istraživanje je pokazalo i da je samo 24 posto odraslih Roma iz anketnog uzorka završilo osnovnu, a njih svega osam posto i srednju školu.

 Ranija su istraživanja pokazala da se upis malih Roma u prvi razred odgađa zbog loših rezultata testiranja, kojima je uzrok ograničeno znanje hrvatskog jezika. Također, anketa provedena među 140 učitelja koji rade s romskom djecom pokazala je da 40 posto njih nikad nije posjetilo romsko naselje, a 56 posto ih je smatralo da nisu dovoljno educirani za međukulturno obrazovanje. Imali su negativan stav prema uvođenju elemenata romske kulture u nastavu.

  »Jedna nas učiteljica razmiješta prema boji – nas Rome zajedno, a Hrvate odvojeno«, požalio se u istraživanju 13-godišnji Dario, dok je otac jednog djeteta kazao kako njegovo dijete »zbog nedjelotvornosti Centra za socijalnu skrb« nije knjige dobilo sve do travnja, dakle dva mjeseca prije završetka školske godine.   Nalazi istraživanja RECI+ pokazuju da sudjelovanje djece Roma u kvalitetnom predškolskom obrazovanju često potkopavaju i predrasude i diskriminacija od strane većinske populacije.    

Upravo iz razloga bolje i potpunije integracije romske djece u društvo, Dječji vrtić Rijeka ove je godine proveo posebnu kampanju prilikom upisa u program predškole koja je polučila izvrsne rezultate, jer se u program upisao najveći broj djece romske nacionalnosti do sada. Naime, njih 33 čini čak trećinu polaznika programa predškole, a za tu je djecu predviđen i raniji obuhvat predškolom, odnosno već se ove godine u program uključuju djeca koja će u školu krenuti tek 2016. godine te je intencija da predškolu pohađaju dvije godine. Razlog tome nije samo bolja i potpunija integracija u društvo, već i ovladavanje hrvatskim jezikom.

Preporuke RECI+

– Jednake šanse za djecu stvaraju se u ranom djetinjstvu – to je vrijeme u kojem se može puno učiniti, ali i sve upropastiti. Kad djeca krenu u školu, već može biti prekasno, kazala je jučer Valentina Otmačić, predstojnica UNICEF-ovog ureda u Hrvatskoj. Pred Hrvatskom je, napomenula je, još dug put do osiguranja tih, jednakih šansi za romsku djecu. 

   Izvještaj RECI+ donosi i preporuke čijom bi se primjenom Romima olakšao pristup obrazovanju. Treba im omogućiti, između ostalog, besplatan prijevoz do vrtića i škola, sigurno mjesto u vrtićima, i obavezno, najmanje dvogodišnje sudjelovanje u predškolskom odgoju, zaključeno je. Većina djece uključene u neku vrstu predškolskog obrazovanja sad pohađa samo romski vrtić ili igraonicu. Također, preporuča se imenovanje stručnih suradnika i »zagovaratelja učenja« u romskoj zajednici u mjestima s većim brojem Roma.

  U Hrvatskoj, prema popisu stanovništa iz 2011. godine, živi nešto malo manje od 17.000 Roma, što predstavlja 0,41 posto stanovništva. Na hrvatske su se prostore počeli naseljavati u 14. stoljeću, što ih čini jednom od najstarijih etničkih manjina u Hrvatskoj, no već od kraja 15. stoljeća počinje njihovo diskriminiranje koje je kulminiralo u NDH u kojoj su zabilježena masovna slanja Roma u Jasenovac. Kao nacionalna manjina priznati su tek 2002. godine.  