»Situacija je da nema situacije«, tako u javnim službama ocjenjuju trenutnu situaciju nakon što su propali pregovori o realizaciji Sporazuma o osnovici za izračun plaća. U međuvremenu su državne službe postigle dogovor s Vladinim pregovaračkim timom te će prvo od tri povećanja osnovice za izračun plaća, odnosno povrata oduzetih šest posto osnovice u tri jednaka obroka, osjetiti na siječanjskoj plaći koja im na račune stiže u veljači.

No, to bi povećanje trebale osjetiti i javne službe, bez obzira na negativan ishod njihova pregovaračkog procesa. Naime, slijedom Zakona o osnovici plaće u javnim službama, kao i Zakona o državnim službenicima i namještenicima, Vlada bi trebala donijeti odluku o istovjetnoj osnovici u državnim i javnim službama. Osim ako Vlada ne bude ignorirala te zakone, što bi moglo dovesti do tužbi.

Zakonom o osnovici plaće u javnim službama, kao i starim zakonom o državnim službenicima i namještenicima koji je danas tek dijelom u primjeni, reguliraju se polazišta za utvrđivanje osnovice za izračun plaća. Osnovica za izračun plaće, navodi se u dva zakona, utvrđuje se kolektivnim ugovorom, a ako se osnovica za izračun plaće ne utvrdi do donošenja državnog proračuna, utvrđuje je Vlada. Upravo na tu zakonsku regulaciju ukazuje i Vilim Ribić, predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti.

Dobar potez

U javnim službama, osnovica za izračun plaće nije utvrđena (odnosno u produženoj je primjeni do 12. ožujka iduće godine), jer su pregovori propali i o sporazumu, a time i planiranim izmjenama Temeljnog kolektivnog ugovora (TKU). To znači da bi osnovicu za izračun plaća u idućoj godini trebala utvrditi Vlada, barem za siječanj i veljaču. Izjednačavanje osnovice u javnim službama s onom dogovorenom u državnim za Vladu bi bio dobar potez jer bi pokazala da ne kažnjava zaposlene u javnim službama zbog »tvrdoglavosti« ili »nerazumnosti« sindikata koji ih predstavljaju i s kojima su pregovori propali.

– Ne vjerujem da će Vlada dozvoliti da se situacija dodatno komplicira i da će dozvoliti dvije osnovice. Mislim da će to riješiti uredbom – smatra Ljubica Pilić, glavna tajnica Sindikata kulture.

Produžena primjena Sporazuma o osnovici za plaće u javnim službama istječe 26. siječnja iduće godine. Malo je vjerojatno da će Vladina strana inicirati ikakve razgovore sa sindikatima o tom dokumentu. Za očekivati je da će se usmjeriti na TKU. No, Vladi se ne žuri sjesti za pregovarački stol. Osim toga, još nije utvrđen novi sastav pregovaračkog odbora sindikata javnih službi. Odluku Povjerenstva za utvrđivanje reprezentativnosti željno iščekuju i sindikati, nadajući se da će uskoro biti poznata.

No, Vlada bi mogla i zatvoriti oči pred zakonskim rješenjima ili odugovlačiti njihovu primjenu kako bi »stisnula« sindikate javnih službi i pokušala poljuljati njihovu vjerodostojnost pred članstvom. U tom slučaju, od idućeg tjedna, odnosno ulaska u iduću godinu, Hrvatska će prvi put imati dvije osnovice za izračun plaća zaposlenih u javnom sektoru, iako se te plaće osiguravaju iz iste kase – državnog proračuna. Za  60-ak tisuća državnih službenika i namještenika tako bi se primjenjivala osnovica od 5. 211,02 kune, a za 180 tisuća javnih službenika u obrazovanju, zdravstvu, kulturi, socijalnoj skrbi od 5.108,84 kune.

U zadnji tren

U sindikatima javnih službi ne vjeruju da će Vlada dopustiti dvije osnovice. Nadaju se da će uredbom utvrditi iznos osnovice za izračun plaća u javnim službama na istoj razini kao u državnim službama, a onda će se u pregovorima za novi TKU »tući«. No, očekuju kako bi Vladina odluka o osnovici mogla stići u zadnji tren, krajem siječnja, netom prije početka obračuna siječanjskih plaća koje dospijevaju do 15. veljače.

– Ja ne očekujem da ćemo imati dvije osnovice, to bi otvorilo Pandorinu kutiju – veli Branimir Mihalinec, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske.