ZAGREB Hrvatski sabor izmijenio je večeras Zakon o izborima načelnika, gradonačelnika i župana te Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi. Po tim izmjenama, koje su predložile stranke vladajuće koalicije, u slučajevima kada općinskom načelniku, gradonačelniku i županu mandat prestane najkasnije dvije godine prije održavanja redovitih lokalnih izbora, a izabran je za saborskog zastupnika što je nespojiva dužnost, u toj lokalnoj ili regionalnoj jedinici ne bi se raspisivali i održavali prijevremeni lokalni izbori. Dužnost općinskog načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba do provedbe redovitih izbora obnašao bi njegov zamjenik.

Vladajući zastupnici izglasali su i izmjene Ovršnog zakona te Zakona o javnim ovršiteljima, po kojima bi, umjesto 1. siječnja 2012., javni ovršitelji s radom počeli 1. srpnja iduće godine. U obrazloženju zakonskih izmjena stoji kako se u pripremi za stupanje na snagu pojedinih zakonskih odredbi pokazalo da, zbog nedorađenosti sustava ovrha, postoji opravdana bojazan da bi primjena Zakona od 1. siječnja dovela do problema u provedbi. Stoga je, stav je vladajuće koalicije, nužna odgoda primjene toga zakona do 1. srpnja 2012. kako bi se do tada sustav ovrha poboljšao u cilju stvarnog doprinosa pravnoj sigurnosti i većoj vladavini prava kao idealu svake suvremene pravedne i socijalne države. 

U objedinjenoj raspravi koja je prethodila glasanju o »ovršnim zakonima«, SDP-ovka Ingrid Antičević Marinović kazala je kako nova vlast ovim zakonima pokazuje da drži do svojih riječi i obećanja, »da je vlada koja ima dušu«. »Ovim zakonskim prijedlozima želimo poručiti da prestaje noćna mora svima koji su strepili od blokiranih računa, da zaustavljamo javne ovršitelje koji su bili strah i trepet za dužnike koji su u nevolje upali bez svoje krivnje«, poručila je. Obećala je da će nova vlada do 1. srpnja iduće godine »pretresti« oba zakona kako bi se zaštitili oni najsiromašniji, ne poričući pravo vjerovnika da naplate dugove. »Želimo da profunkcioniraju građani, posebno oni najsiromašniji, i da u državi vide svoje utočište«, kazala je SDP-ova zastupnica. 

Naglasila je da njezina stranka predložene izmjene neće podržati prije svega jer su one bile jedno od mjerila za zaključenje pregovaračkog poglavlja 23. »Pravosuđe i temeljna prava«.

Vinković: “Komadinin zakon” je prijevara birača, na takav način je Kaligula imenovao svog konja senatorom

Nova vlada imat će 20 ministarstava, državne tajnike zamijenit će zamjenici ministara, a ravnatelje uprava u ministarstvima pomoćnici ministara, odlučio je večeras Hrvatski sabor koji je izglasao paket od pet zakona vezanih uz preustroj vlade.  Potporu većine dobili su Zakon o vladi, Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave te Zakon o sustavu državne uprave, a izmijenjeni su zakoni o obvezama i pravima državnih dužnosnika te o državnim službenicima.

U Saboru je u tijeku rasprava o prijedlozima izmjena Zakona o izborima načelnika, gradonačelnika i župana te Zakona o lokalnoj i regionalnoj samoupravi, kojima se oporba žestoko protivi. Po tim prijedlozima vladajućih, a s obzirom na nedavno održane parlamentarne izbore i činjenicu da je dio općinskih načelnika, gradonačelnika i župana izabran za saborske zastupnike, dakle dužnost koja je nespojiva s njihovom, u takvim se slučajevima prijevremeni lokalni izbori ne bi provodili ako je do redovitih ostalo manje od dvije godine.

SDP-ovac Zvonimir Mršić kazao je i da bi dužnost lokalnog ili regionalnog čelnika koji je izabran za nespojivu dužnost do redovitih izbora obnašao zamjenik, odnosno osoba koja je birana zajedno s neposredno izabranim lokalnim ili regionalnim čelnikom. 

Oporba je vladajućima uputila žestoke kritike, optužujući ih za udar na demokraciju i kršenje volje birača, te da zakone prilagođavaju svojim kadrovima, poput primorsko-goranskog župana Zlatka Komadine, koji bi sutra trebao biti imenovan ministrom pomorstva, prometa i infrastrukture.  »Za nas je to dno dna. Doveli ste u pitanje suštinu lokalnih izbora«, poručio je Josip Salapić (HDZ), upitavši vladajuće kako to misle da su birači na neposrednim izborima dali povjerenje zamjenicima. »Niste javnosti rekli istinu, da mijenjate zakon zbog imenovanja nekih ministara, ali ne možete zbog toga bacati demokraciju pod noge«, poručio je vladajućima HDZ-ovac Ivan Šuker. 

Zoran Vinković je u ime HDSSB-a zakonske prijedloge nazvao »Komadina zakonima« i prijevarom birača, te najavio da će od Ustavnog suda zatražiti ocjenu njihove ustavnosti. »Ovo se nije radilo ni u starom Rimu, na ovakav način Kaligula je imenovao svoga konja senatorom«, ocijenio je. 

Šuker: Ovo je čistka! To se neće svidjeti Europskom parlamentu i Svjetskoj banci

Povratkom zamjenika ministara umjesto državnih tajnika u ministarstvima, te pomoćnika ministara umjesto ravnatelja uprava, što predlaže vladajuća većina, na godišnjoj bi razini država uštedjela 25 milijuna kuna, a u četverogodišnjem mandatu 100 milijuna, poručio je u Hrvatskom saboru SDP-ovac Neven Mimica. Mimica je to izjavio obrazlažući paket od pet zakona kojima se mijenja ustroj vlade i državnih tijela – prijedloge zakona o vladi, o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava, o sustavu državne uprave, te o izmjenama Zakona o obvezama i pravima državnih dužnosnika i Zakona o državnim službenicima. Naglasio je da spomenutu računicu temelji na najavama da bi 20 zamjenika ministara zamijenilo 60 državnih tajnika, a 80 pomoćnika ministara 153 ravnatelja uprava. Ukupni broj rukovodećih kadrova u državnoj upravi time bi se, rekao je Mimica, smanjio s 543 na 416. Nova vlada imala bi 20 ministarstava, četiri više nego u prošlom mandatu.

Od nove vlade očekuje da aktivno priđe reformi državne uprave i poveća njezinu učinkovitost, a prvi korak u tom smjeru, rekao je, upravo je spomenti zakonski paket.

Dosadašnja praksa, dodao je Mimica, pokazala je inflaciju rukovodećih kadrova u državnoj upravi, dio kojih je, poput, kako je rekao, ravnatelja uprava, bio je biran po političkom ključu i njihov se rad vrednovao po političkim potrebama.  Naglasio je da stranke Kukuriku koalicije, koje su predložile zakone, na temelju njih očekuju što skoriji početak rada nove vlade, a u tom smislu i rješavanje nagomilanih problema u državi, posebno onih uzrokovanih gospodarskom krizom. »Važno je omogućiti brz start vladi jer ovaj trenutak ozbiljne i duboke gospodarske krize, dodatno pojačane teškim trenucima svjetskog gospodarstva, ali i činjenice da prethodna vlada nije bila sposobna niti je išta činila, pokazuje potrebu što skorijeg početka rada nove vlade«, poručio je Mimica.

Njegovo je izlaganje izazvalo niz reakcija iz HDZ-ovih klupa, pa je tako Ivan Šuker najavu vladajućih da će ukinuti mjesta ravnatelja uprava, koji su izabrani na javnom natječaju i velikim dijelom zbog poslova na dovršetku pregovora s EU, nazvao političkom čistkom. »Ovo je čista politička čistka ljudi koji su uspješno završili pregovore«, poručio je Šuker. Govoreći u ime Kluba HDZ-a, pozvao je vladajuće da, premda su ih odlučili smijeniti, barem ne etiketiraju ravnatelje uprava »jer su oni odradili posao kojim se sada svi dičimo, ti su ljudi na svojoj grbači iznijeli pregovore«. Pitanje je, istaknuo je, kako će na to reagirati Europski parlament, a posebno Svjetska banka, koja je Hrvatskoj dala kredit za reformu državne uprave, dio koje je bila i profesionalizacija. Šuker je odbacio tvrdnje vladajućih o uštedama, pravdajući to najavama vladajućih po kojima bi pomoćnici ministara imali koeficijent 5,27 (ravnatelji uprava su imali 4,26), a zamjenici ministara 5,70 (državni tajnici imali su 5,27).

Sa Šukerovim ocjenama da je riječ o političkoj čistki složio se i njegov stranački kolega Josip Đakić. »Ovo sve govori da su britve isukane i da je ovo pokazatelj o početku sječe glava«, poručio je Đakić.Dragutin Lesar je u ime Hrvatskih laburista pohvalio najavljeni ustroj ministarstva rada, »jer je to Hrvatskoj potrebno nakon svih lutanja kojih smo imali u ovih 21 godinu«.

Razlika od 127 kadrova manje u vladi i ministarstvima, što najavljuju vladajući, po njemu nije dovoljan pokazatelj iskrene namjere da se smanji broj rukovodećih dužnosničkih i službeničkih mjesta. »Pronađite sve agencije, zavode i urede po Zagrebu. Ako je samo 127, onda je to premalo«, poručio je Lesar vladajućima, te im čestitao na osvojenoj većini u Saboru, sa željom da »imaju znanja i vještina da u iduće četiri godine učinimo Hrvatsku sretnijom zemljom«. 

Dinko Burić najavio je da HDSSB neće biti protiv, već suzdržan kod glasovanja o zakonskom paketu, izražavajući nadu da će ovi zakoni Hrvatskoj, ali i svim njezinim građanima, donijeti ono što priželjkuju. »Da to ne bude samo promjena na papiru, nego za bolju sadašnjost i izvjesniju budućnost«, poručio je Burić.

Odluku vladajućih branio je Damir Kajin u ime Kluba IDS-a. »Da ja odrežem, što bi bilo sa svim ovim državnim tajnicima…«, kazao je Kajin, ističući da su državni tajnici bili veliki teret državne uprave.

Saborska oporba nezadovoljna kašnjenjem materijala o EU; Milanović: Dajte, malo razuma

Saborska većina danas je u dnevni red izvanredne sjednice uvrstila 15 točaka, među kojima su i tri odluke vezane uz održavanje referenduma o ulasku Hrvatske u EU koji bi se, po prijedlogu vladajućih, održao 22. siječnja iduće godine.

Oporbeni klubovi HDZ-a, Hrvatskih laburista i HDSSB-a prigovori su što su te tri točke – Prethodna odluka o pristupanju Hrvatske u EU, izmjena Deklaracije o temeljnim načelima pregovora za punopravno članstvo Hrvatske u EU i Odluka o raspisivanju državnog referenduma o pristupanju – vladajući u dnevni red uvrstili iako zastupnici na klupe nisu dobili ni jedan dokument, niti su navedeni predlagatelji tih odluka. Predsjednik Sabora Boris Šprem naglasio je da te odluke predlažu klubovi SDP-a, HNS-a, IDS-a i HSU-a, obećavši da će dokumenti na zastupničke klupe stići uskoro. 

No, to nije zadovoljilo oporbenjake, pa je Dragutin Lesar (Laburisti) zamjerio vladajućima da o tako važnom pitanju, kakvo je referendum o ulasku u EU, odlučuje na izvanrednoj sjednici, a ne na redovnoj sjednici. Za Laburiste, dodao je, primjereno bi bilo da se referendum održi sredinom veljače, »jer nam je stalo da odaziv bude preko 70 posto«, predloživši skidanje tih točki s dnevnog reda, što je većina odbila. I Dinko Burić (HDSSB) smatra da je riječ o prevažnoj temi za budućnost Hrvatske, prigovorivši vladajućima da se ponašaju kao HDZ-ovci dok su bili na vlasti. »Sabor na ovakav način postaje dekor i smokvin list za demokraciju, što HDSSB ne želi biti. Nismo protiv EU, ali nećemo biti ničije lutke na koncu«, poručio je.

Frano Matušić je u ime Kluba HDZ-a kazao kako je njegova stranka ipak očekivala da će se o tako važnoj odluci provesti konzultacije među klubovima te pokušati postići konsenzus. »Nije dobar način na koji je počelo funkcioniranje ovog saziva Sabora«, poručio je, prozvavši vladajuće da »siluju demokraciju«.

Na oporbene prozivke je iz SDP-ovih klupa odgovorio mandatar Zoran Milanović, pozivajući na razum, te obećavši da će materijali za te točke na klupe doći 20-tak sati prije sutrašnjeg odlučivanja. »Idemo razumno prići tom problemu«, poručio je oporbi, ističući da se referendum sigurno neće održavati »preko koljena«, te izvjestivši da su u tijeku konzultacije među čelnicima parlamentarnih stranaka. Odbacio je prozivke da vlast siluje demokraciju u parlamentu, ponovivši stav vladajućih po kojemu su nerealni rokovi iz važeće saborske deklaracije da se referendum mora održati do 9. siječnja iduće godine, »pa to pomičemo za oko tri tjedna«. »Dajte, malo razuma«, poručio je oporbi, te, uz materijale za spomenute odluke, obećao i da će zastupnici uskoro na klupe dobiti i tekst sadržaja referendumskog pitanja.

Šprem je oporbi odgovorio kako je te točke raspravio Odbor za Ustav, u čijoj su nadležnosti i lokalni i regionalni čelnici.