Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
16. listopada 2019.
Digitalno tržište

Jakovčić: Trebamo zajedničku internetsku platformu Europe

Foto: Arhiva NL
Foto: Arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 6. srpanj 2018. u 21:39 2018-07-06T21:39:53+02:00

Ta bi platforma štitila europske autore, ali istodobno europskim građanima omogućavala slobodu izražavanja, kazao je hrvatski eurozastupnik koji je također glasovao protiv predložene Direktive

ZAGREB Europski parlament odbio je prijedlog Odbora za pravne poslove o početku pregovora s Vijećem o Direktivi o autorskim pravima i jedinstvenom digitalnom tržištu. Ta direktiva smjera zaštititi intelektualno vlasništvo koje se postavlja na internet, a izazvala je polemike i zabrinutost zbog mogućeg ograničenja slobode na internetu. Otvaranju pregovora s Vijećem usprotivilo se 318 europarlamentaraca, a taj je prijedlog podržalo njih 278. To znači da će na sljedećoj plenarnoj sjednici u rujnu Europski parlament u plenumu raspravljati o prijedlogu, predlagati amandmane i na koncu glasati.

Sporni članci

Sporni su članci 11. i 13. Članak 11. uvodi zaštitu tiskanih publikacija prema kojem bi nakladnici imali pravo naknade od »pružatelja usluga informacijskog društva« kada se njihovi sadržaji prenose na internetu.

Za objavu izvadaka iz novinskih tekstova potrebno bi bilo dobiti dopuštenje nakladnika, a to bi se odnosilo na tekstove stare do 20 godina. Kritičari se tome protive, smatraju da bi se time ograničilo slobodu izražavanja i pristup informacijama jer ne bi bili obuhvaćeni samo autorski, originalni članci, nego i kratki, činjenični naslovi. Zagovornici članka 11. tvrde da predloženo rješenje pogoduje održivost tiskanih medija koji najviše ulažu u stvaranje originalnog i autorskog sadržaja.

Protivnici, pak, osim što u tome vide ograničavanje slobode, smatraju da bi to najviše pogodovalo velikim nakladnicima poput njemačkog Springera, dok je upitno bi li mali imali ikakve koristi.

Članak 13. odnosi se na internetske platforme s velikom količinom materijala koje učitavaju korisnici, poput Facebooka, Googlea i YouTubea. Te bi platforme trebale nadzirati i filtrirati učitani sadržaj i sprječavati kršenje autorskih prava. Protivnici toga tvrde da bi time bili pogođeni i oni koji nisu cilj tog članka, poput Wikipedije, pitanje je bi li i pod kojim uvjetima bilo moguće stavljanje linkova, a upitno je i kako bi programi razlikovali kršenje autorskih prava od legalnog korištenja, konkretno u slučaju parodija.

Duge polemike

U polemici koja se vodi tjednima sukobili su se s jedne strane legitiman cilj zaštite autorskih prava, kao i činjenica da od korištenja tuđeg rada i stvaranja djela neki (velike platforme) imaju znatnu korist, a stvaratelji takorekuć ništa, sa zahtjevom održanja postojeće slobode komunikacije i razmjene informacija na internetu. Izvjestitelj za tu direktivu, njemački europarlamentarac Axel Voss, izrazio je žaljenje time što većina zastupnika nije podržala prijedlog i zaključio da je to dio demokratske procedure.

Zastupnik iz Hrvatske Ivan Jakovčić usprotivio se otvaranju pregovora s Vijećem o direktivi zaključivši da »nitko nema pravo otimati slobodu koja je na internetu i društvenim mrežama već postignuta«. Uvjeren je da će Europska komisija predložiti drugačiju direktivu koja će uvažiti i pravo na naknadu na autorstvo i slobodu, Jakovčić je predložio da Europska komisija razmisli o otvaranju dijaloga o tome treba li Europi nova zajednička internetska platforma.

– Ta bi platforma štitila europske autore, ali istodobno europskim građanima omogućavala slobodu izražavanja – kazao je Jakovčić. Prijedlogu se usprotivio i njegov kolega Jozo Radoš ustvrdivši da prijedlog sadrži niz nejasnoća, a »radi se o vrlo važnom pitanju, o slobodi komunikacije na internetu«. Od hrvatskih zastupnika, Vossov prijedlog podržali su samo eurozastupnici iz Europske pučke stranke.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.