ZAGREB Već pomalo davne 1964. godine, kaže izvještaj Udruženja mljekarskih radnika Socijalističke Republike Hrvatske, litra mlijeka u gradovima koštala je oko deset dinara, kilogram trapista 650 dinara, a maslaca – tisuću dinara. Potonji je, Njegovo Visočanstvo Maslac, na ovim prostorima oduvijek bio nešto što se kupuje samo za posebne prilike, pa tako i pripremu božićnih/novogodišnjih kolača, odnosno na stol za doručak stavlja samo onda kad su u kući i gosti. Uvijek je malom džepu bio preskup pa se na kruh mazala ili svinjska mast, ili margarin. Kako je »krenulo«, čini se da ćemo opet tako, jer su nam, najgrublje rečeno, Rusi i Kinezi, s njima i nutricionisti, maslac opet učinili nedostupnim.

Vjerojatno nema kuće koja nije primijetila da je maslac u malo vremena opet poskupio, dosegnuvši astronomskih dvadesetak, do čak 24 kune za 250 grama. Što se dogodilo, kad je u ovo doba lani još, u prosjeku, koštao 16 do 18 kuna? Do Božića će biti i skuplji, kažu tržišni analitičari, ali je lako moguće da će ga za božićne potrebe biti i premalo. Želimo li na božićnoj trpezi kolače spravljene od maslaca, a ne margarina, uputno bi bilo, čini se, kupiti ga malo više pa zamrznuti. Jest, dotle je došlo. Francuski pekari situaciju s maslacem nazivaju »velikom krizom«, upozoravajući kako njegova cijena nikad prije nije bila tako visoka, što se mora odraziti i na cijenu kroasana, brioša i slastica. Ukratko, boje se da bi nedostatak maslaca mogao biti Grinč koji će ukrasti Božić.

Manjak proizvodnje

Cijena maslaca na europskom veleprodajnom tržištu je unatrag nešto više od godine dana porasla za čak 190 posto pa stoga ne čudi njegovo značajno poskupljenje u trgovinama. Samo od ljeta prošle godine, do rujna, cijena mu je na EU tržištu porasla sa oko 2.500 dolara po toni na 7.300 dolara, čemu je kumovao manjak mlijeka na tržištu, uzrokovan ruskim embargom iz 2014. godine i ukidanjem mljekarskih kvota godinu kasnije. Povećana je, nadalje, potrošnja maslaca u Kini, ali i drugim zemljama uvoznicama izvan EU-a te, u konačnici, prošlogodišnje istraživanje liječnika i nutricionista koji su nanovo otkrili da maslac ipak nije nezdrav. Potrošači su se iz tog razloga ponovno od margarina okrenuli maslacu, no učinila je to i pekarska industrija, poput one najveće, francuske, u želji da svojim potrošačima, pa i uz malo skuplju cijenu, ponudi proizvode sa što manje prerađenih namirnica.

Europsko tržište je bilo preplavljeno mlijekom nakon što je 2014. godine Rusija uvela embargo na uvoz hrane iz EU-a, a onda je i sama Unija godinu kasnije još ukinula dotadašnja ograničenja farmera u proizvodnji, tako da je Europa zaplivala u pretjeranim količinama mlijeka. Niska otkupna cijena mlijeka koju je ta poplava uzrokovala dovela je do propasti mnogih europskih farmera, ili, u boljem slučaju, smanjenja njihove proizvodnje. Kad se to dogodilo, međutim, Kinezi su »otkrili« maslac, počeli ga iz EU-a naručivati u većim količinama, jednako tako i SAD te arapske zemlje pa je zbog manjka proizvodnje naglo porasla njegova cijena.

Nije nezdrav

U prvom kvartalu prošle godine Kina je za nevjerojatnih 457 posto povećala uvoz maslaca iz EU-a u odnosu na isti period godinu prije pa sad gotovo 20 posto ukupno proizvedenog maslaca odlazi u tu zemlju. Oko deset posto odlazi u Egipat, kojem se isto maslac jako počeo sviđati pa je prošle godine uvoz povećao za 17 posto. Maslac danas, čini se, jede cijeli svijet, a više nego dosad, primjerice, Amerikanci. Nakon što su prošle godine njihovi, bostonski znanstvenici, objavili opsežnu studiju koja, ukratko, kaže da maslac nit’ smrdi nit’ miriši, odnosno da nije nezdrav, Amerikanci su povećali potrošnju maslaca na štetu margarina te uvoz iz EU-a povećali za preko 55 posto.

A što zapravo, kaže studija Friedman School of Nutrition Science and Policy na bostonskom Tufts sveučilištu, koja je objedinila devet studija nastalih od 2005. do 2015. godine na uzorku od preko 630 tisuća potrošača maslaca? Umjereno konzumiranje od jedne žlice dnevno ne utječe na smrtnost, kardiovaskularne bolesti ili dijabetes, zaključeno je. Maslac je, kažu, zdraviji od šećera ili škroba, odnosno od krumpira ili kruha na koji obično maže, ali je svakako manje zdrav od maslinovog ili ulja repice, kokosovog, lanenog ili sojinog ulja. Maslac ne treba demonizirati, kažu znanstvenici, ali niti ga smatrati putem do zdravlja. Postoje naznake da bi mogao čak biti i koristan u prevenciji dijabetesa, no do tog su zaključka, kažu znanstevnici, potrebna još mnoga istraživanja.