ZAGREB – Dva posto povećanja osnovice plaća u državnim i javnim službama, što je ministar financija Zdravko Marić najavio za 1. rujna, jedino je zasad potpuno izvjesno povećanje plaća iz državnog proračuna. To će povećanje državu do kraja godine stajati najmanje 150 milijuna kuna.

S povišicama koje traže sindikati zdravstva i obrazovanja, financijski zahtjevi eksponencijalno rastu, jer se za obrazovanje, prema najavama ministrice Blaženke Divjak, računa s povišicom za učitelje i profesore od ukupno šest posto, četiri posto u rujnu, a ostatak u siječnju iduće godine, a zdravstveni sindikati pred ministra Kujundžića stavljaju ultimativni zahtjev za rastom plaća za tri i četiri posto.

Horizontalni rast

Ako Divjak dobije suglasnost Vlade i premijera za svoj naum da se pred novu školsku i reformsku godinu nastavnike za povećani opseg rada honorira povišicom od šest posto, to bi državni budžet stajalo dodatnih 360 milijuna kuna na godišnjoj razini, odnosno 39 milijuna kuna do kraja 2019. godine. Sa zdravstvom je proračun pred još većim izazovom – njihovi su financijski zahtjevi teški 450 milijuna kuna, što bi značilo da se apetiti zaposlenih u ova dva sektora, uz spomenutih 2 posto rasta osnovice za državne i javne službe, penju na iznos koji doseže milijardu kuna. Na godišnjoj razini, ove povišice ukupno prelaze iznos od milijardu i pol kuna.

Naravno, pregovori koji počinju danas za sektor zdravstva bit će teški, jer je ministar financija Zdravko Marić ovih dana ponovio stajalište o »horizontalnom« rastu plaća u državnom i javnom sektoru, dok je premijer Plenković opet govorio o »financijskoj održivosti« sindikalnih zahtjeva. Štrajk je, međutim, opcija koja nikome nije u interesu, pa će se idućih dana sigurno raditi na kompromisu koji bi zadovoljio obje strane.

Prijedlog o kojem se neće pregovarati, a iznio ga je zagrebački gradonačelnik Milan Bandić, predviđa rast plaća u obrazovanju u 2020. godini za 10 posto, a još sa sedam posto u 2021. Iako bi takvu povišicu svaki učitelj i profesor rado vidio u svom džepu, ovaj prijedlog koji teško da bi se mogao ozbiljno razmatrati u Saboru ili Vladi, teži je od milijarde kuna, što znači da bi ukupan teret za proračun bio i dvostruko veći od onog što danas traže sindikati. S druge strane, povećanje plaća u prosvjeti i zdravstvu ne bi smjelo biti odbijeno u Vladi, jer su prosvjetari predugo potplaćeni i ipak će na svojim plećima nositi obrazovnu reformu, ma kakva ona bila, a liječnici i medicinske sestre kadar su preko čijeg se konstantnog odlaska iz Hrvatske olako prelazi.

Pokazati ozbiljnost

Oči sindikalaca, kako bilo, uprte su prema Markovom trgu, odnosno Ksaveru, gdje će se danas pregovarati o plaćama u zdravstvu. Šef Hrvatskog školskog sindikata Preporod, Željko Stipić, kaže kako se na pitanju plaća provjerava ozbiljnost svake Vlade.

– U principu se resorni ministri ponašaju kao da su Vlada, a ključno je da se u tome pokaže ozbiljnost, da ministar financija i premijer znaju što resorni ministri obećavaju – veli Stipić.

Činjenica je da je ministar Kujundžić parafirao povećanje plaća u zdravstu za tri i četiri posto, pa je onda reterirao, dok se ministrica Divjak govoreći o plaćama u obrazovanju ponaša kao sindikalni aktivist.

– Zgodno je kakvo suglasje danas vlada po pitanju plaća između resorne ministrice i pojedinih sindikata, osobito u svjetlu najava štrajka. Kako štrajku po zakonu prethodi mirenje, da do toga dođe prvi put bi se sindikati mirili s ministricom koja ih podržava – navodi Stipić.