Promjene

Iznajmljivači digli glas protiv povećanja boravišne pristojbe. Radije bi – kontrolu nelegalnog rada

Andrea Bralić

Snimio Ivica TOMIĆ

Snimio Ivica TOMIĆ

Nužno je osigurati bolju kontrolu nelegalnih smještajnih objekata koji ne izvršavaju svoje zakonske obveze, poput kategorizacije smještajnih jedinica, plaćanje paušalnih obveza, prijava gostiju – smatraju u HGK-u



Članovi Zajednice obiteljskog turizma pri Hrvatskoj gospodarskoj komori ne podržavaju prijedlog povećanja boravišne pristojbe za 2019. godinu jer smatraju kako prije donošenja odluke treba analizirati postojeće financijske prihode od boravišnih pristojbi, kao i analizirati zadaće i učinke turističkih zajednica.


Nakon analize i donošenja novih Zakona o turističkim zajednicama i Zakona o boravišnoj pristojbi, moći će se utvrditi financijske potrebe sustava te definirati eventualna potreba za povećanjem boravišne pristojbe, dok se do izmjene navedenih zakona predlaže isti iznos boravišne pristojbe, ističu, te navode da su članovi Zajednice mišljenja kako je potrebno detaljno precizirati aktivnosti koje provodi svaka pojedina razina sustava turističkih zajednica, kao i ravnopravnije i proporcionalno rasporediti financijska sredstva skupljena kroz boravišnu pristojbu svim mjestima u zajednici.


Pomaci učinjeni


Povećanjem boravišne pristojbe za pružatelje usluge smještaja u domaćinstvu direktno će se utjecati na prihode s obzirom da je paušalna boravišna pristojba dio cijene usluge smještaj koju plaća pružatelj usluge, a ne gost zasebno, ističu, te predlažu Ministarstvu turizma da se uhvati u koštac s rješavanjem nelojalne konkurencije u cilju ostvarivanja većih prihoda od usluga u turizmu.




– Nužno je osigurati bolju kontrolu nelegalnih smještajnih objekata koji ne izvršavaju svoje zakonske obveze, poput kategorizacije smještajnih jedinica, plaćanje paušalnih obveza, prijava gostiju – smatraju u HGK-u.


I u Ministarstvu turizma su svjesni da je probleme iznajmljivanja na crno teško iskorijeniti iako su pomaci učinjeni s uvođenjem sustava eVisitor. Ipak, najvažnija karika u suzbijanju iznajmljivanja na crno su upravo građani koji bi inspekciji morali prijaviti onoga na kojeg sumnjaju da radi na crno.


U većini turističkih destinacija najveći je problem sa strancima, vlasnicima kuća, koji u njima borave tijekom ljeta i iznajmljuju ih svojim poznanicima što, naravno, nije zabranjeno ukoliko podmiruju sve što i hrvatski iznajmljivači. No, dio njih to čini bez prijavljivanja, registracije i plaćanja boravišne pristojbe. Po zakonu, boravišnu pristojbu moraju platiti čak i obitelj i prijatelji stranih vlasnika kuće, dok vlasnik i članovi njegove uže obitelji plaćaju boravišnu pristojbu umanjenu za 70 posto.


Boravišnu pristojbu plaćaju kada u kući ili stanu za odmor borave u razdoblju glavne sezone. Vlasnik kuće ili stana za odmor mora u roku od 24 sata nakon dolaska prijaviti turističkoj zajednici sve osobe koje borave u toj kući ili stanu, te zadnjeg dana boravka odjaviti njihov boravak.


Slična situacija je i s hrvatskim vlasnicima vikendica, pa je Ministarstvo turizma u izmjenama i dopunama Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti predvidjelo oštrije mjere za iznajmljivače koji rade na crno i goste koji ne plaćaju boravišnu pristojbu.


Inspekcijski nadzor


Odredba prema kojoj se boravak više od 15 osoba koje nisu članovi uže obitelji u nekategoriziranim apartmanima i vikendicama smatra pružanjem ugostiteljskih usluga – nije dala očekivane rezultate. Njome se željelo razgraničiti registrirane iznajmljivače od vlasnika stanova i vikendica koji primaju u goste prijatelje i za to ne naplaćuju uslugu, no pokazalo se da vlasnici nekretnina, iako imaju više od 15 posjetitelja u sezoni, u pravilu ne prijavljuju goste, pa ni članove uže obitelji koji borave kod njih.


Stoga je predloženo da se ova odredba ukine, a praćenje prijave gostiju i naplate boravišne pristojbe osigurat će se pojačanim inspekcijskim nadzorom. Prijedlogom zakona predviđa se i uvođenje ublažavanja postupanja turističkih inspektora prema pružateljima usluga počiniteljima prekršaja.