Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 13° 1
Sutra: 13° 13° 1
17. studenoga 2019.
Prva sjednica vlade

Izmjenama zakona uskrata uvećanja plaća državnim i javnim službenicima; Sindikati će opet na sud

Foto D. Jelinek
Foto D. Jelinek
Autor:
Objavljeno: 28. siječanj 2016. u 13:49 2016-01-28T13:49:00+01:00

Uvažavajući činjenicu da uvećanje plaće po osnovi godina ostvarenog radnog staža u državnim i javnim službama nije ustavna kategorija već povlastica, Vlada smatra da je ta povlastica podložna promjenama ovisno o gospodarskom stanju zemlje

Vlada je na svojoj prvoj sjednici u četvrtak donijela prijedlog zakonskih izmjena kojima se uskraćuje isplata uvećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža državnim i javnim službenicima za 4, 8 i 10 posto.

Uskrata dodatka bila na snazi do 31. prosinca

Ministrica rada i mirovinskog sustava Nada Šikić podsjetila je kako je prema važećem zakonu uskrata prava na uvećanje plaće državnim i javnim službenicima bila na snazi do 31. prosinca 2015. godine.
Uvažavajući činjenicu da je taj zakon konzumiran i više nije u primjeni, državni i javni službenici od 1. siječnja ove godine imali bi pravo na isplatu postotnog dodatka po osnovi ostvarenih godina radnog staža, u skladu s kolektivnim ugovorima koji se na njih primjenjuju.
No, obzirom da je u prvom tromjesečju država na privremenom financiranju, a da će se rashodi za zaposlene u državnom proračunu za preostalo razdoblje 2016. godine morati planirati u iznosu manjem no što je to bilo planirano u 2015., primjenu te mjere neophodno je produžiti na ostatak godine.

Povlastica, a ne ustavna kategorija

Uvažavajući činjenicu da uvećanje plaće po osnovi godina ostvarenog radnog staža u državnim i javnim službama nije ustavna kategorija već povlastica, Vlada smatra da je ta povlastica podložna promjenama ovisno o gospodarskom stanju zemlje.

Iako će se time zahvatiti u imovinska prava određene kategorije zaposlenih u državnim i javnim službama za to postoji legitiman cilj, a to je očuvanje stabilnosti državnog financijskog sustava u uvjetima gospodarske krize djelovanjem na prihodovnu stranu državnog proračuna u kratkom vremenu, istaknula je Šikić.Dodala je kako se ocjenjuje da je ta mjera razmjerna cilju koji se njome želi postići i ne predstavlja prekomjerni teret.

Rashodi u proračunu manji nego lani

Rashodi u proračunu za 2016. bit će planirani u manjem iznosu u odnosu na prethodnu 2015. godinu, a tom se mjerom obuhvaća povlastica, i to samo dijela zaposlenih u državnim i javnim službama. Ocjena je Vlade da postoji javni interes koji to opravdava, rekla je Šikić i zaključila kako je to »strukturna mjera koja će imati planirani učinak od oko 250 milijuna kuna u ovoj godini«.Ministar financija Zdravko Marić upozorio je da će do stupanja na snagu zakonskih izmjena, država ipak biti obvezna isplatiti povećanje plaća kako bi se izbjegle ustavne tužbe, a za to nisu previđena sredstva u privremenom financiranju.
Učinit ćemo određene radnje kako bi se ta sredstva osigurala i izvršila isplata, rekao je Marić.

Marić priprema sastanak sa sindikatima

»Smatramo da je ovaj zakon trebalo donijeti već na prvoj sjednici, a u isto vrijeme naravno da smatramo da je nužno nastaviti dijalog sa socijalnim partnerima, obzirom na situaciju s plaćama i proračunom«, rekao je Marić te sindikatima javnih i državnih službenika poručio kako priprema sastanak s njima.

Ministar zdravlja Dario Nakić pritom je naglasio da to neće dovesti do smanjenja plaća, već samo neće biti povećanja plaća, što treba istaknuti »jer će se u javnosti pokrenuti pitanje da idemo odmah na smanjenje plaća«.

Sindikati će zbog produljenja uskrate povećanja plaća državnim i javnim službenicima opet na sud

 Vladin prijedlog da se produlji uskrata povećanja plaća po osnovi ostvarenih godina radnog staža državnim i javnim službenicima za 4, 8 i 10 posto na ostatak godine izazvao je nezadovoljstvo sindikata koji ističu kako je to »loša poruka sindikatima na samom početku mandata nove Vlade« i najavljuju da će ponovno zatražiti sudsku zaštitu.

Sindikat državnih i lokalnih službenika i namještenika Hrvatske upozorava da je to u suprotnosti s rješenjem Ustavnog suda od 24. srpnja 2015. godine. Sindikati su tada tražili ocjenu ustavnosti Zakona o uskrati, pri čemu je Ustavni sud njihov prigovor ocijenio neosnovanim, ali je upozorio da bi svako daljnje produljenje te mjere bilo »ustavnopravno neprihvatljivo s aspekta zaštite načela vladavine prava, kao jedne od najviših vrednota ustavnog poretka Republike Hrvatske, a osobito načela pravne sigurnosti, pravne izvjesnosti i pravne predvidljivosti«.

Daljnjim produljenjem uskrata bi se pretvorila u trajnu mjeru s neizvjesnim rokom prestanka, te bi se dovelo u pitanje vjerodostojnost obnašanja vlasti i povjerenja građana u nju. Stoga je Vlada dužna planirati i osigurati sredstva u državnom proračunu za 2016. u iznosu dovoljnom za isplatu te povlastice, osim ako Vlada i sindikati u postupku kolektivnog pregovaranja ne postignu drugačiji sporazum, ističe Ustavni sud.

Takvo postupanje Vlade, bez prethodnog pokušaja postizanja rješenja u postupku kolektivnog pregovaranja, stoga će sigurno imati sudski epilog, poručuje Sindikat državnih službenika.Predsjednik sindikata Boris Pleša naglašava da je Vlada prije takvog poteza trebala razgovarati sa sindikatima, koji su uvijek spremni za socijalni dijalog, ali ne mogu prihvatiti jednostrane poteze poslodavca, u ovom slučaju predstavnika države.

Nezavisni hrvatski sindikati (NHS) pozivaju Vladu da poštuje stajalište Ustavnog suda i odustane od produljenja Zakona o uskrati, kako bi sindikati »izbjegli potrebu za ponovnim preispitivanjem njegove suglasnosti s Ustavom, koja je nedvojbeno narušena«.

NHS naglašava kako je to izrazito štetna poruka nove Vlade o njezinom opredjeljenju za socijalni dijalog, kakav priliči demokratskoj zemlji i demokratskoj i europskim vrednotama opredijeljenoj Vladi. Ovaj način i postupak sasvim su sigurno kriva i loša poruka sindikatima na samom početku mandata nove Vlade, ističe NHS.

I Sindikat policije Hrvatske (SPH) traži da Vlada povuče svoj prijedlog i započne pregovore sa sindikatima, te podsjeća da je, osim uskrate naknade od 4, 8 i 10 posto, državnim službenicima i namještenicima od 2009. godine plaća smanjivana dva puta – za 6 posto i 3 posto.

Ne možemo se složiti sa stajalištem iznesenim na sjednici Vlade da smanjenje od npr. 10 posto plaće policijskom službeniku ne znači veliki teret, osobito ako uzmemo u obzir da plaća iznosi oko 3.500 kuna, ističe SPH

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.