Ovaj tjedan odluka

Izbori za rektora Zagrebačkog sveučilišta nikad nisu bili dramatičniji

Ljerka Bratonja Martinović

arhiva NL

arhiva NL

Mandat aktualnog rektora Damira Borasa obilježen je aferama, kršenjem zakona i Statuta Sveučilišta... S druge strane je Damir Bakić koji u prvi plan stavlja promjene i otvorenost sveučilišta



Rektorski izbori na zagrebačkom sveučilištu 23. veljače bit će dramatičniji od većine dosad. Četverogodišnji mandat aktualnog rektora Damira Borasa obilježen je brojnim aferama, kršenjem zakona i Statuta Sveučilišta, neshvaćanjem sveučilišne autonomije, netransparentnošću…


Tek što se na Filozofskom fakultetu razriješio rat profesora i studenata protiv oktroirane uprave, bitka je počela na Hrvatskim studijima koji su, mimo Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, pretvoreni iz sveučilišnog centra u sveučilišni odjel. Aktualni rektor potpisivao je dodjelu sredstava za vlastite projekte, ukinuo novčani dio rektorove nagrade studentima, a bavio se i zakonodavnim rješenjima – tzv. lex Boras, zakon rektorima je trebao omogućiti rad nakon 65-e godine i dati »faraonske« ovlasti, a pao je jedino zahvaljujući smjeni na čelu MZO-a. Sporni potezi aktualne uprave povlačeni su uz muk i odobravanje sveučilišnog Senata, koji je u pravilu gotovo šutke izglasavao sve rektorove prijedloge.


Treba li zagrebačkom sveučilištu nastavak takve politike ili promjene koje zagovara velik dio sveučilišne zajednice te kakav će stav o tome zauzeti Borasu poslovično sklon Senat Sveučilišta, vidjet će se do kraja tjedna. Aktualni je rektor odlučio pritajiti se od javnosti, tumačeći to namjerom da prednošću, koju ima samom činjenicom svoje rektorske pozicije, ne našteti »fair playu«. Teško se, međutim, oteti dojmu da je bijeg od javnosti posljedica želje da izbjegne neugodna pitanja koja ne bi mogao zaobići. Jedno od njih je i ono kako se moglo dogoditi da Hrvatski studiji dobiju zeleno svjetlo za otvaranje 35 novih radnih mjesta, dok ni veliki fakulteti, poput Filozofskog, lani nisu dobili niti jedno novo radno mjesto.


Plagiranja i tužbe




Atmosfera u kojoj se pripremaju izbori napeta je i eskalirajuća baš zbog nepravilnosti i dramatičnosti koje su karakterizirale i još uvijek karakteriziraju Borasov mandat. Filozofski fakultet još se uvijek oporavlja od prošlogodišnje krize upravljanja zbog upitnih odluka uprave Sveučilišta, a na Hrvatskim studijima svaki mjesec novi skandal – od kršenja slobode govora do plagiranja i tužbe protiv studenta, za što je opet zaslužan rektor Boras – ilustrira stanje pred izbore Duje Kovačević, član Studentskog zbora Hrvatskih studija.


Za Vesnicu Garašić, docenticu s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta i predstavnicu Nezavisnog sindikata znanosti u Senatu Sveučilišta, pogrešno shvaćanje autonomije sveučilišta i netransparentnost rada aktualnog rektora, kao i njegova nedovoljna odanost etičkim principima pojave su koje ne mogu biti prihvatljive u akademskoj zajednici i žestoko ruše društveni ugled sveučilišta.


– Pogrešno shvaćanje autonomije rektor Boras je pokazao zahtjevom za ocjenom ustavnosti članka 113. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, koji propisuje pravo Ministarstva znanosti i obrazovanja da provodi upravni nadzor nad zakonitošću rada Sveučilišta. Ukidanjem tog članka država, a to znači i njezini građani, izgubili bi mehanizam provjere zakonitosti rada Sveučilišta, čiji je rad financiran javnim novcima. Netransparentnost se očituje u činjenici da se sve odluke donose u vrlo uskom krugu ljudi, pri čemu su zanemarena sveučilišna tijela. Tako Odbor za proračun prilikom donošenja većine financijskih odluka u zadnje četiri godine nije bio konzultiran, a Senat nema nikakvog uvida u to na koji se način odobravaju radna mjesta unutar sveučilišta – upozorava docentica Garašić. Nedovoljna odanost etičkim principima, dodaje, zrcali se u činjenici da je na HS-u, usprkos upozorenja na sjednici Senata, zaposlen profesor koji je napunio 65 godina, a u svojoj biografiji ima mišljenje nacionalnog Odbora za etiku da je u okviru svog rada izvršio autoplagijat, što je nečastan čin.


Nasuprot kandidatu kojemu se na teret stavljaju ozbiljni prijestupi, nalazi se Damir Bakić, profesor zagrebačkog PMF-a koji u prvi plan svog programa stavlja promjene i otvorenost sveučilišta. To je smjer koji je za mnoge članove akademske zajednice jedini prihvatljiv.


Istinske vrijednosti


Poznati hrvatski filozof, akademik Branko Despot, sveučilište je nazvao »zajednicom u kojoj se posvećujemo potrazi za istinom, dobrotom i ljepotom«. Sveučilište je za njega »zajednica tražitelja istine pod gospodstvom slobode«. Ako članovi Senata ostanu odani istinskim vrijednostima sveučilišta, ako svoju vlastitu slobodu ne ograniče strahom i interesima, već realno procijene kvalitetu rada dosadašnjeg rektora, tada profesor Bakić ima šanse za dobivanje ovih izbora – drži docentica Garašić. U suprotnom takvu odanost istinskim vrijednostima ne treba očekivati.


Predstavnici studenata očekuju promjene.


– Očekujem pobjedu razuma. Kad imate rektora koji sam sebi isplaćuje pozamašne svote novca, koji tuži novinare, vlastitog studenta i protukandidata koji se na sjednicama Senata često jedini zalagao za akademske uzuse, poštenje i argumente, poprilično je jasno na čijoj je strani razum. Nadam se da će to biti presudno i senatorima kada svojim glasom budu odlučivali o budućnosti Sveučilišta u Zagrebu – zaključuje Kovačević.