Pojačan je ulazak osobnih vozila na Bajakovu, Županji, Staroj Gradiški i Slavonskom Brodu gdje se na prijelaz granice čeka oko 45 minuta. Izlazak je pojačan na Bregani, Pasjaku i Macelju i čeka se oko jedan sat. Na Bregani je povremeno pojačan izlazak autobusa, javlja HAK

U nekim agencijama će reći kako je prodaja na razini prošlogodišnje, ali primjećuju da su mnogi čekali zadnji čas, drugi govore o porastu, ali najviše zbog propadanja drugih agencija, poput Generalturista, čiji su se klijenti »prelili u druge agencije«. Ivan Pukšar, direktor Kompasa Zagreb kazao je kako je realno tržište ove godine palo za 10 do 15 posto. 

– Mislim da dio skijaša neće ići na snijeg ove godine, ali većina onih koji vole skijanje, uvijek nekako skupi novac i ode. Dio skijaša umjesto preko agencije ove godine ide na skijanje u vlastitom aranžmanu pa je teško govoriti o konkretnim brojkama. Koliko čujem, prodaja skija je pala. Naši su građani na snijegu već od 1. listopada, odnosno od otvaranja sezone na skijalištima. Tako je na otvaranju ski-sezone na Kronplatzu bilo jako puno vozila riječkih tablica. Ljudi očito dobrim dijelom direktno ugovaraju apartmane, kaže Puškar.

Kartice i sarma 

Nastavlja sa zanimljivom činjenicom, koju su čuli na jednom talijanskom skijalištu, da Hrvati, barem oni koji žive na moru, dogovore s vlasnikom smještaja u ski-odredištu zamjenu. 

– Talijan tako ljeti dođe u Hrvatsku besplatno, ili kako se već dogovore, na odmor, a naši ljudi na snjegu borave besplatno ili jeftinije, ispričao nam je Pukšar dodajući kako su hotelijeri na skijalištima izlazili usuret pa su Hrvatima subotu i nedjelju računali po nižim cijenama od visokih novogodišnjih. Inače, mnogo je onih, koji nemaju djecu u školi, pa će na snijeg tek drugog tjedna, od 12. do 19. siječnja jer su tada cijene na skijalištima najniže, čak do 30 posto niže nego ovih dana. Apartmani su i dalje najtraženiji, a nešto mjesto ima u last-minuteu, posebno na slovenskim skijalištima. I nadalje su najtraženija talijanska i austrijska skijališta, a mladi su otkrili jeftini masovni ski-turizam po francuskim planinama. 

Hrvati će se, s obzirom na opću besparicu, za skijanje pomoći karticama, ali i sarmom. Na pitanje što se od hrane smije unositi u zemlje EU u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) su nam odgovorili kako svaka od zemalja članica ima svoje zasebne propise o hrani, predmetima opće uporabe, te nadzoru i ograničenjima pri unosu određenih vrsta hrane životinjskog podrijetla, iako sve na temelju određenih Direktiva EK.

– Koliko raspolažemo informacijama, s obzirom da su za nadzor i propisivanje uvjeta unosa nadležna druga tijela, unos hrane neživotinjskog podrijetla za osobne potrebe u zemlje EU nije ograničen, osim što svi proizvodi moraju biti označeni odgovarajućim certifikatima uobičajenim na svoj hrani koja se redovno nalazi u prodaji u maloprodajnim trgovinama, a koji sadržavaju podatke o proizvođaču, sastavu, roku uporabe. Kod unosa hrane životinjskog podrijetla, tu su na bazi reciprociteta s EU, dogovorena identična pravila za uvoz, kako iz zemalja EU u Hrvatsku tako i obrnuto. Veterinarskim propisima je  dozvoljen unos mesa i mesnih prerađevina, mlijeka i mliječnih proizvoda do 10 kilograma po putniku, bez provedbe veterinarskog nadzora, no uvjet je da ti proizvodi moraju biti i podrijetlom iz EU odnosno Hrvatske, te da i na pakiranju postoji certifikat. Unos većih količina   može se obaviti isključivo preko graničnih prijelaza na kojima postoji permanentna veterinarska inspekcija  Slovenije odnosno Mađarske, ako je riječ o kopnenom prijenosu hrane, te ta inspekcija mora pregledati robu, i tek ukoliko se utvrdi da je zdravstveno i veterinarski ispravna, može se staviti u carinskih postupak. Dakle, veterinarski nadzor prethodi carinskom postupanju. U suprotnome roba se oduzima i pohranjuje u posebne kontejnere i predaje na uništenje, pojasnili su, između ostaloga, u MUP-u.

Oprez – vinjete

Nekoliko preporuka i savjeta za put dali su u Hrvatskom autoklubu (HAK) u kojem su građane podsjetili i na vinjete.

Cijene vinjeta za autoceste u Sloveniji su sljedeće: tjedna vinjeta je 15 eura, mjesečna 30, a godišnja 95 eura. Za motocikliste je godišnja vinjeta 47,50 eura, a tjedna 7,50 eura. Sve su nove vinjete plave boje, a mogu se u Sloveniji mogu kupiti na više prodajnih mjesta – benzinskim postajama, poštama, kioscimam, te u Hrvatskoj na benzinskim postajama Petrola.

Ujedno treba imati na umu da tjedna vinjeta vrijedi 7 dana, dakle uključujući i dan kupnje vinjete. 

– Vozače koji će imati krivotvorene vinjete, inspektori će kažnjavati za vožnju bez vinjete u visini od 300 do 800 eura, a isto tako morat će kupiti i novu vinjetu od 95 eura. Ujedno, svakog vozača, koji upotrebljava lažnu vinjetu, inspektori moraju predati i policiji. Po slovenskom zakonu upotreba krivotvorene vinjete može se kazniti i zatvorom do 3 godina, upozorili su u HAK-u. 

U Austriji za automobil jednogodišnja vinjeta košta 76,20 eura, dvomjesečna 22,90 eura, a vinjeta za 10 dana košta 7,90 eura. Vozači koji voze po austrijskim autocestama bez vinjete ili bez ispravno istaknute vinjete riskiraju kaznu u iznosu od 120 eura. Ukoliko ova kazna nije plaćena na licu mjesta ukupna kazna kod suca može biti i viša od 300 eura. Vinjete se mogu kupiti na svim graničnim prijelazima i na benzinskim crpkama prije ulaza u Austriju, kod auto-klubova ÖAMTC i ARBÖ, na kioscima i benzinskim postajama.

Za korištenje švicarskih autocesta i nacionalnih cesta automobili i motociklisti plaćaju godišnju vinjetu od 27,50 eura. Tko u Švicarskoj vozi bez propisane vinjete ili bez vinjete propisano istaknute na vozilu bit će kažnjen kaznom od 65 eura na licu mjesta plus vrijednost vinjete od 27,50 eura. Dakle, prije polaska na put valja misliti i na to, ali i provjeriti putovnice i zimsku opremu.