ZAGREB  Nakon što je predsjednik Ivo Josipović prije dva tjedna govori o tome da će se u budućnosti »otvoriti pitanje jedne cjelovite ustavne revizije«, zato što je vrijeme pregazilo neke odredbe, u subotu je u intervjuu Novoj TV već konkretizirao da će upravo on pokrenuti takvu inicijativu. Ako za godinu dana ponovno pobijedi na predsjedničkim izborima i dobije drugi mandat, Josipović će, za što ima ustavno uporište, predložiti prilično temeljit redizajn Ustava. A u međuvremenu će formirati svojevrsnu ustavnu komisiju za izradu prijedloga koje će onda, ako ostane na Pantovčaku, Josipović političkim strankama odnosno Saboru ponuditi na usvajanje. Već se spekulira i tko bi bio šefa spomenute komisije, čini se da bi to mogao biti ustavnopravni stručnjako Branko Smerdel, vrlo oštar kritičar aktualnih izmjena Ustava. Pravnički krugovi bliski predsjedniku ističu da Josipović ne želi žuriti s formaliziranjem prijedloga i zato što smatra da su u godini izbora za predsjednika smanjeni izgledi da se oko njega okupi u Saboru dvotrećinska većina.

   Bez forsiranja rokova

– Bitno je da se napravi kvalitetna podloga za javnu raspravu i političke razgovore, koji će sutra možda voditi i promjeni Ustava. Ako Josipović bude ponovo izabran, time bi porasle šanse da projekta da bude prihvaćen i u Saboru. Zasad će predsjednik okupiti stručnjake različitih profila, pa i one iz politike, te polako, bez velikih medijskih eskapada, forsiranja rokova i senzacionalizma, pripremiti cjelovitu reformu na osnovu koje će potaknuti raspravu, objašnjava naš sugovornik pozadinu Josipovićeve namjere da se aktivno uključi u redefiniranje većeg broja segmenata Ustava.

   Još je, naravno, prerano govoriti o tome što će točno predložiti Josipović i njegova komisija, ali kako neslužbeno doznajemo to svakako ne bi bilo proširenje ovlasti predsjednika Republike, tek možda »pojašnjavanje nekih potpuno nejasnih normi«. Jer, kako upozorava naš izvor, u Ustavu se ne precizira redovito i usklađeno djelovanje predsjednika i Vlade niti kako te dvije grane izvršne vlasti, primjerice, trebaju sukreirati i zajednički provoditi vanjsku politiku. Komisija će se, međutim, koncentrirati na stvari poput jačanja pozicije Ustavnog suda. »Sada Ustavni sud ne može ispitivati ustavnost međunarodnih ugovora, što je pogrešno. Ustavni sud ne bi mogao ukidati neustavne međunarodne ugovore, ali bi dobro bilo da može obvezati Vladu i Sabor da pokrenu postupak njihovog raskidanja«, naglašava izvor blizak Josipoviću. Nadalje, po uzoru na, primjerice, Francusku, Ustavni sud mogao bi, ako se s time složi dvije trećine zastupnika, postati institucija od koje će Vlada, Sabor ili predsjednik unaprijed tražiti ocjenu ustavnosti zakona koji se nalaze u proceduri. S obzirom da se dvotrećinska većina pokazala kao previsoki zahtjev za izbor ustavnih sudaca, promjena tog modela nameće se kao nužnost.

   Odnosi s DORH-om

Josipovićeva komisija vjerojatno će se baviti i odnosom Vlade i Državnog odvjetništva, sada je Vlada ta koja upravlja državnom imovinom, ali i DORH se pojavljuje u tom području, pa se traži njegovo mišljenje o opravdanosti neke odluke vezane uz tu imovinu.

   Naravno, ključno je pitanje tko bi Josipoviću, u slučaju da osvoji drugi mandat, sve ovo izglasao u Saboru. Naime, 2015. je izborna godina za Sabor i ne čini se politički realnim da će SDP i HDZ tada zajedno prionuti na posao ustavnih promjena.

   – Možda bude upravo suprotno, možda će se stranke htjeti predstaviti biračima kao koncilijantne, pa će lakše pronaći kompromis. No, nema nikakvog pritiska, ovaj projekt može dočekati i novi saziv Sabora, kad bi neka nova konstelacija snaga mogla olakšati dogovor, zaključuje naš izvor.