4. Balkan Spa Summit

Ivana Kolar: U Hrvatskoj raste broj wellness centara, ali nisu prepoznatljivi

Hina

Govoreći o problematici razvoja wellnessa u Hrvatskoj, Kolar napominje da je loše što tek pokoji centar ponudu temelji na svom okruženju. Uglavnom nude klasične usluge, svugdje vrlo slične. U Termama Tuhelj, navodi, uz standardne razvijaju i tretmane koje sami osmišljavaju temeljeći ih na termalnoj vodi, ljekovitom blatu i bilju iz okolice te na stručnosti osoblja koje tslano dodatno educiraju



 ZAGREB U Hrvatskoj je primjetan rast broja wellness centara, no malo ih je koji stvarno rade na razvoju usluga i noviteta, a još ih je manje s nekom svojom ili bar regionalnom autentičnošću, što je pokazatelj slabog korištenja prirodnih resursa u tim centrima, ocjena je potpredsjednice Wellness i fitness udruge Hrvatske te direktorice Terma Tuhelj Ivane Kolar.


Kolar je s još stotinjak sudionika-stručnjaka za wellness i spa ponudu sudjelovala na ovotjednom 4. Balkan Spa Summit-u u Termama Tuhelj i Zagrebu (9. do 12. listopada), koji je, kako je kazala u razgovoru za Hinu, bio odlična prilika za razmjenu iskustava iz tog područja, kao i za stručne i poslovne razgovore u smjeru veće suradnje predstavnika te industrije u regiji jugoistočne Europe.


Govoreći o problematici razvoja wellnessa u Hrvatskoj, Kolar napominje da je loše što tek pokoji centar ponudu temelji na svom okruženju. Uglavnom nude klasične usluge, svugdje vrlo slične. U Termama Tuhelj, navodi, uz standardne razvijaju i tretmane koje sami osmišljavaju temeljeći ih na termalnoj vodi, ljekovitom blatu i bilju iz okolice te na stručnosti osoblja koje tslano dodatno educiraju.




To je tajna uspjeha svakog dobrog wellnessa, koji uobličen u termalnu ponudu čini oko 25 posto prihoda Terma Tuhelj, a to je i za mnoge njihove posjetitelje jedan od glavnih motiva i razloga dolaska, pogotovo tijekom zime kada su zatvoreni vanjski bazeni, navodi Kolar.


Osim što takve goste nastoje opustiti i naučiti da pozitivne navike ponesu kući, što velik broj gostiju prepoznaje i kao drugačiju prezentaciju wellnessa, u tim se termama vode i načelima personaliziranog pristupa te sve usluge i sadržaje odnedavno nazivaju ‘selfness’, u sklopu čega kao prvi u Hrvatskoj nude upute i metode za poboljšanje kvalitete življenja.


To je smjer koji će slijediti i dalje, želeći se pozicionirati kao destinacija za unapređenje kvalitete života, najavljuje Kolar, ističući da je imati takvu ponudu dosta zahtjevno i investicijski i u osoblju, ali se nadogradnja usluga pa i investiranje nameće samo od sebe kada se vidi da gosti to prepoznaju i traže.


Za Terme Tuhelj kaže da su i inače destinacija stalnog razvoja termalne i wellness te sada i selfness usluga, u čemu redovito suraduju s vrhunskim edukatorima na polju wellnesa, gastro ponude, a prate i prilagođavaju se i svjetskim trendovima.


Wellness ponuda u Hrvatskoj relativno prosječna


Kolar je i kritična, ustvrdivši da je wellness ponuda u Hrvatskoj standardna i relativno prosječna s obzirom da se danas i najmanji objekt koji ima bazen i ‘jacuzzi’ voli nazivati wellness objektom. “No, to sigurno nije to, i tek kada svi koji o tome shvate da wellness nije samo masaža, sauna i tretman kojeg terapeut mehanički odrađuje da ispuni kvotu, tada će Hrvatska kao wellness destinacija krenuti naprijed”, ističe Kolar.


I tu je prisutan problem nedostatka novca za prave investicije, posebno s obzirom na visinu stope PDV-a na hotelske i druge ugostiteljske usluge. Primjerice, navodi, wellness usluge nisu u Hrvatskoj, kao u susjednim državama, oporezovane kao ugostiteljska usluga, već se na iste plaća puna stopa PDV-a čime se, kako smatra, stvara premala razlika u cijeni, opstruira razvoj i ulaganja te stvara nedovoljna konkurentnost.


To je posebno loše za kontinentalne dijelove Hrvatske, gdje bi upravo wellness mogao postati i jačim motivom dolazaka gostiju nego do sada, kaže Kolar naglašavajući da je potražnja za takvim uslugama sve veća zbog današnjeg stresnog načina života koji traži predah i odmor.


Zbog toga Kolar vjeruje da će Hrvatska, a pogotovo njezina sjeverozapadna regija u idućih deset godina postati vodeća u ovom dijelu Europe jer gosti sve više traže destinacije koje će im i izvan glavne ljetne sezone moći ponuditi zabavu, odmor, relaksaciju i pozitivno ‘punjenje’ baterija.


Primjer hotelskog wellnessa u grupaciji Valamar


Među brojnim hotelima u Hrvatskoj s wellness ponudom su i hoteli iz grupacije Valamar u Istri i Dubrovniku, a imaju i kamp na Krku koji za sada među rijetkim kampovima u Hrvatskoj nudi wellness, koji je općenito, kako za Hinu ističe direktorica prodaje u Valamar hotelima i ljetovalištima Renata Lichtberger, najvažnija tijekom pred i posezone za goste koji ciljano dolaze upravo zbog te ponude.


Kaže i da je gostima wellness zanimljiv u smislu dodatnih sadržaja te predstavlja bitan element prilikom odabira određene destinacije i pojedinog hotela. Kako je zbog velike konkurencije wellness segment potrebno stalno unaprijeđivati i u njega ulagati, Valamar će, kako kaže, unatoč zahtjevnosti tog tržišta nastaviti to činiti u skladu s aktualnim trendovima.


Investicije u takve sadržaje su velike, kao i sami troškovi održavanja, a izazov je zapošljavanje tj. pronalaženje profesionalaca specijaliziranih za wellness te njihova kontinuirana edukacija, ističe Lichtberger. Smatra da je u Hrvatskoj premalo specijaliziranih centara koji se dovoljno ističu svojom ponudom.


Zaključuje da i u Valamaru i u cijeloj Hrvatskoj za razvoj wellnessa postoje veliki potencijali, a sigurna je i da će se potražnja za takvim sadržajima povećavati u idućim godinama uz napomenu da Hrvatska u tome treba naći neki svoj put, specifičan proizvod po kojem će biti prepoznata i zbog čega će svjetski wellness gosti dolaziti ciljano i zbog toga