(Ne)izvjesna sudbina

Inozemni konkurenti polako ruše Konzum, a osvajanje tržišta grade na poslovanju s – minusom

Gabrijela Galić

Konzum je "out", Spar je "in" / Foto Vedran KARUZA

Konzum je "out", Spar je "in" / Foto Vedran KARUZA

Iako je u međuvremenu »usisao« Mercator, Konzumov udio na tržištu je isti kao i 2015. godine, a zajedno su prije pet godina imali čak 10 posto više maloprodajnog tržišta. Istovremeno, Lidl, Kaufland i Spar rastu



ZAGREB – Može li i kako Konzum do kraja godine početi stvarati dobit u svojoj maloprodajnoj mreži, spustiti minus od 200 milijuna kuna na nulu ili se barem pripremiti da sljedeće godine bude u plusu, jedno je od brojnih teških pitanja na koja bi u restrukturiranju Agrokora morala odgovoriti njegova izvanredna uprava na čelu s Antom Ramljakom. Nekakva utjeha Konzumu bi trebala biti činjenica da je i u prošloj godini ostao tržišni lider, iako zadnjih godina gubi tržišni udio. Konzum je, prema istraživanju Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja, u prošloj godini imao udio od 25 do 30 posto, što je gotovo isto kao i godinu dana ranije. No, Konzum zapravo zadnjih pet godina gubi tržište. Tako je primjerice 2012. godine imao udio do 30 posto, no u to je vrijeme Mercator bio odvojen i imao udio do deset posto. Pet godina kasnije, nakon što je »usisao« Mercator u Hrvatskoj, ojačani Konzum i dalje ima isti udio, što znači da ga zapravo gubi, dok su ga ostali igrači na tržištu uglavom povećali ili zadržali.


Financijska izvješća sa službenih stranica Fine sugeriraju da su podružnice velikih inozemnih kompanija to postigle uglavnom prikazujući gubitak, dok su domaći maloprodajni lanci imali dobit i plaćali porez na dobit.


Lidl izuzetak


Izuzetak je Lidl koji se učvrsio na drugom mjestu s udjelom od deset do 20 posto i opasno prijeti Konzumu. Ta je kompanija posljednji put gubitak u svom poslovanju imala 2012. godine i to u iznosu od 58,5 milijuna kuna. Od tad je, u zadnje četiri godine, Lidl zabilježio dobit. U tih pet godina prihod Lidla je narasto s 2,6 milijardi kuna u 2012. na više od 4 milijarde u prošloj godini.




U svom drugom lancu na hrvatskom tržištu kompanija Schwarz nije bila tako uspješna, pa je Kaufland od 2012. svake godine imao gubitak. Istovremeno, prihodi na hrvatskom tržištu rasli su mu s 2,5 milijarde kuna u 2012. na 3,4 milijarde u 2016. Svake od tih pet godina gubitak su imali i Spar i Billa, koja je u međuvremenu nestala s hrvatskog tržišta, jer je njezine trgovine preuzeo upravo Spar. Ta dva maloprodajna lanca u prošloj su godini imala ukupan prihod od gotovo 4 milijarde kuna.


Rasprave u Vladi


Tako su tri inozemna lanaca koja zajednički ostvaruju prihod od gotovo 7,4 milijarde kuna u Hrvatskoj svih proteklih godina radili s gubitkom. Zajednički su, u prosjeku, stvarali 200-tinjak milijuna kuna minusa godišnje. S druge strane, domaći lanci poput Plodina ili Tommya, koji imaju sličan tržišni udio i slične prihode, od dvije do četiri milijarde kuna, ostvarivali su dobit.


Takva je situacija posljednjih godina bila predmet rasprave i u nekoliko hrvatskih vlada, pa se poslovanjem maloprodajnih lanaca posebno bavio i Ured za velike porezne obveznike, koji se koncentrirao na cijene po kojima inozemni maloprodajni lanci nabavljaju robu od svojih matičnih kuća i akcijske cijene po kojima su ih cijelu godinu prodavali u Hrvatskoj. Osim konstatacije da se na taj način popravlja financijska slika matičnih kuća u zapadnim europskim zemljama, ni Bugari ni Rumunji pa ni Hrvati nisu odmakli puno dalje.


Hrvatska je Zakonom o zaštiti potrošača nastojala uvesti reda u to kada su i pod kojim uvjetima dopuštena sniženja i akcijske prodaje, ali sudeći po rezultatima u posljednje dvije godine, nabavne cijene i trošak radnika za inozemne su lance još uvijek bili veliki izazov pa su na Hrvatskom tržištu i dalje ostvarivali gubitak.


Nema zavjere


U upravi Konzuma proteklih godina znali su isticati kako se teško nositi s takvom konkurencijom, posebice ako na policama želite imati hrvatsku robu. Naglašavali su da uz to što inozemni lanci sebi mogu dopustiti gubitak na hrvatskom tržištu, imaju i podršku svojih matičnih zemalja jer na taj način šire tržište za svoje proizvodne tvrtke. Svjesni su tog problema i u sadašnjoj izvanrednoj upravi Agrokora, ali znaju da rješenje nije da se okrenu nabavi povoljnije robe iz inozemstva.


Za problem je zainteresirana i Vlada, jer je svoju političku sudbinu dobrim dijelom vezala za uspijeh restrukturiranja Agrokora. U Vladi ipak misle da se Konzum, o kojem ovisi sudbina i ostalih kompanija unutar Agrokora, ali i dobrog dijela prehrambene industrije u Hrvatskoj, može nositi s konkurencijom a da ne posegne za politikom stvaranja gubitka samo da održi tržište. Naš sugovornik iz Vlade ističe da je logična odluka maloprodajnih lanaca da osvajaju hrvatsko tržište makar stvarali gubitak, ali napominje da poslovanje domaćih maloprodajnih tvrtki sugerira da se to može učiniti i s poslovanjem u plusu. U Vladi su puno više zabrinuti zbog mogućnosti da domaći proizvođači, jer su nekonkurentni, izgube maloprodajni lanac jednog dana kad Konzum dobije novog vlasnika koji bi se, logično, mogao odlučiti hrvatskim potrošačima ponuditi jeftiniju robu iz uvoza.


Uz to, ističu da je velika prednost inozemnih lanaca činjenica da se mogu zadužiti puno povoljnije od Konzuma. Tako su, primjerice, i najnepovoljnije kamate koje ti lanci plaćaju i po nekoliko puta povoljnije od onih koje sada plaća Agrokor.


Paljenje alarma


Zato Konzum mora naći načina da u dogovoru sa svojim dobavljačima bude konkurentan inozemnim lancima koji su na hrvatsko tržište donijeli niže cijene. Ako to ne uspije, dugoročno mu neće pomoći ni svjesno stvaranje gubitka, ni uvoz jeftinije robe.


No, naši sugovornici u Vladi ne isključuju mogućnost da i nakon provedenog restrukturiranja Konzum izgubi dio tržišta jer konkurencija njegovu krizu neće propustiti iskoristiti. U prilog tome ističu i novo okrupnjivanje na hrvatskom tržištu te širenje najvećeg Konzumovog konkurenta Lidla na susjedna tržišta. Napominju da je to razlog zbog kojeg bi se alarm trebao upaliti, možda i više nego u Konzumu, u upravama domaćih prehrambenih tvrtki koje dobrim dijelom postoje na tržištu zahvaljujući Akrokorovom maloprodajnom lancu.