Upitna održivost plana

Ima li premijer Andrej Plenković podršku Mosta? Bulj zatražio referendum o prodaji dijela HEP-a radi kupovine INA-e

Dražen Ciglenečki

Bulj traži referendum o prodaji dijela HEP-a radi kupovine INA-e

Bulj traži referendum o prodaji dijela HEP-a radi kupovine INA-e

Prodati HEP nitko nema pravo, osim vlasnika, a to je hrvatski narod, smatra Mostov zastupnik uz tvrdnju kako bi prodaja bez referenduma bila izdaja nacionalnih interesa



ZAGREB – Niti tjedan dana nije trebalo da se steknu uvjeti za objavu modela po kojem Vlada Andreja Plenkovića namjerava kupiti MOL-ove dionice INA-e. Premijer je na Badnjak izjavio da je donijeta politička odluka o povratku te naftne kompanije u hrvatsko vlasništvo, upozorio je da će zbog osjetljivosti posla o detaljima govoriti kad se steknu uvjeti, ali već u petak je objavio da će novac za kupovinu INA-e namaknuti prodajom 25 posto vlasničkih udjela u HEP-u i to inicijalnom javnom ponudom.


Naravno, još se ne zna hoće li MOL uopće htjeti svoje dionice prodati hrvatskoj državi. Prema neslužbenim informacijama, Mađarima je zaista dosta tegobnog partnerstva s Hrvatskom u upravljanju INA-om i rado bi se izvukli iz toga, ali možda će im neko drugo poduzeće ponuditi više novca za dionice nego Plenkovićeva vlada. Nadalje, u Banskim dvorima nisu sigurni niti hoće li MOL-ove dionice, ako ih preuzmu, trajnije ostati u državnom vlasništvu ili će možda pokušati pronaći novog strateškog partnera za posrnulu kompaniju u čiju je modernizaciju nužno uložiti ozbiljna financijska sredstva.


SDP odustao


Osim toga, nejasno je i što Plenkovićevi partneri iz Mosta misle o projektu »HEP za INA-u«. Premijer je, izvještavajući javnost o odluci o vraćanju INA-e u ruke Hrvatske, naglasio da je s time suglasan i Božo Petrov, što je on kasnije i sam potvrdio. Ali, upadljivo je da Plenković nije spominjao Most kad je prezentirao ideju o privatizaciji dijela HEP-a. Mostovac Miro Bulj je, pak, putem Facebook-a poslao poruku da to neće moći ići bez prethodnog referenduma.




»Prodati HEP nitko nema pravo, osim vlasnika, a to je hrvatski narod. Smatram da bi svaka odluka o prodaji HEP-a bez volje većine hrvatskih građana, iskazane na referendumu, bila još jedna u nizu izdaja nacionalnih interesa«, napisao je Miro Bulj na Facebooku.


S njim se vjerojatno slažu u Sindikatu radnika HEP-a, koji se izričito protive bilo kakvoj prodaji te tvrtke. Za razliku od sindikalaca u INA-i, koji su oduševljeno reagirali na Plenkovićevu najavu kupnje MOL-ovih vlasničkih udjela.


Budućnost INA-e još je, dakle, neizvjesna, međutim sada je barem poznato to da se SDP na staru godinu definitivno iskrcao iz vlaka podrške nacionalizaciji INA-e, zato što im nije prihvatljivo da se ona izvede novcem dobivenim prodajom 25 posto HEP-a. »Na taj bismo način prikupili sredstva od potencijalnih ulagača, malih dioničara, mirovinskih fondova, investitora. Siguran sam da bismo našli dovoljno sredstava za kupnju MOL-ovih dionica u INA-i bez kreiranja novog javnog duga«, objasnio je Plenković u intervju za Novu TV zašto je nužno krenuti u privatizaciju HEP-a. Predstavlja to potpuni zaokret u HDZ-ovom pristupu ovom pitanju. Naime, Vlada Jadranke Kosor je u veljači 2010. izvan snage stavila Zakon o privatizaciji Hrvatske elekroprivrede. Taj je akt Sabor donio 2002., u mandatu Račanove vlade, u sklopu usklađivanja hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Ništa nije učinjeno na osnovi ovog Zakona, a HDZ je prestankom njegovog važanje želio dodatno naglastiti sda su protiv privatizacije elektroprivrede. Stoga je u program HDZ-a za parlamentarne izbore 2011. unijeto da će se stranka zalagati da se omogući ulazak domaćih i stranih investitora u sektor energetike, »ali po principu nove izgradnje, a ne prodaje postojećih infrastrukturnih energetskih objekata i kompanija i u tu je svrhu ukinut je i Zakon o privatizaciji HEP-a«. Plenković, istina, nije tada bio bitan čimbenik u HDZ-u, nije bio u stranačkom vodstvu, a na izborima 2011. bio je četvrti na listi u sedmoj jedinici. No, Martina Dalić, današnja potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, bila je voditeljica tima za izradu HDZ-ovog programa za parlamentarne izbore 2011.


Različite koncepcije


U stranačkim programima za izbore 2015. i 2016. o HEP-u, pa tako ni o privatizaciji, nije bilo niti slova. Goran Marić, aktualni ministar državne imovine, na političkoj se sceni afirmirao kao ogorčeni protivnik privatizacije državnog vlasništva u trgovačkim društvima. U više je navrata oštro kritizirao mogućnost prodaje HEP-a, tvrdeći da to poduzeće »ionako ima višak novca koji ne zna kamo uložiti«. Sada, međutim, u Vladi ističu da bi privatizacija bila dobra ne samo zbog kupnje INA-e nego i zato što bi »izlazak HEP-a na burzu poboljšalo njegovo poslovanje i racionaliziralo način zapošljavanja«.



Predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak podržava IPO za HEP.


– Mi smo ozbiljna politička opcija i držimo se svojih stavova neovisno o tome jesmo li na vlasti ili u opoziciji. Kad sam ja predlagao IPO za HEP, HDZ i Most su me žestoko napadali. Drago mi je da su se u međuvremenu opametili i odlučili kopirati našu ideju. HNS to, naravno, podupire, ali pažljivo ćemo pratiti privatizaciju HEP-a jer riječ je o jako osjetljivoj transakciji koji je potrebno odraditi profesionalno i odgovorno, rekao nam je jučer Vrdoljak.



S druge strane, Vlada Zorana Milanovića razmatrala je opciju privatizacije HEP-a, ali primarni cilj nije bio doći do novca za INA-u nego kupiti elektroprivrede u državama bivše Jugoslavije. Od toga se ipak odustalo i tu je činjenicu potpredsjednik SDP-a Peđa Grbin gurao u pravi plan kad je u subotu objašnjavao razloge uskrate potpore Plenkovićevom modelu preuzimanja INA-e.


– Mi nismo krenuli u privatizaciju HEP-a jer su analize pokazale da to ne bi bilo povoljno za Hrvatsku. HEP je vrlo profitabilna firma. Potpuno je neprihvatljivo privatizacijom jednog trgovačkog društva doći u posjed drugog trgovačkog društva. Bila bi to čista sanaderizacija hrvatskog gospodarstva i upravljanja trgovačkim društvima u vlasništvu Hrvatske, izjavio je Grbin uime SDP-a. Skrenuo je pažnju i na to da bi, sukladno pravilima EU, u inicijalnoj javnoj ponudi dionice HEP-a mogli kupovati i strani građani i pravne osobe, što znači i, primjerice, MOL. Grbin je ponovio da SDP nije a priori protiv nacionaliziranja INA-e, ali i dalje očekuju odgovor Vlade zašto je to najbolje rješenje.– Ništa još nismo čuli. Ne znamo koliko bi to koštalo kao ni odakle novac za modernizaciju INA-e. Nema jasne računice da bi ta nacionalizacija bila isplativa za Hrvatsku, rekao je Grbin. Ustvrdio je da bi se novcem koji bi Hrvatska zaradila prodajom svojih dionica MOL-u ili nekom drugom moglo financirati otvoranje 20 tisuća radnih mjesta u malom i srednjem poduzetništvu.