ZAGREB Od početka siječnja do kraja kolovoza hrvatski su građani na kladionicama ostvarili dobitke od gotovo dvije milijarde kuna i na to je država ubrala gotovo 200 milijuna kuna poreza. Prema podacima što smo ih dobili od Porezne uprave, u osam mjeseci ove godine igrači su u kladionicama imali više od 12 milijuna i 500 tisuća dobitnih listića. Najveći dio otpada na listiće na kojima su građani ostvarili do deset tisuća kuna dobitka i tako su ukupno na kladionicama »zaradili« milijardu i 843 milijuna kuna. Zabilježila je porezna uprava i nešto više od sedam tisuća listića na kojima je dobitak bio veći od deset tisuća kuna, ali i manji od 30 tisuća kuna, a u konačnici je taj dobitak bio ukupno 105 milijuna kuna. U prvih osam mjeseci ove godine, prema podacima porezne uprave, u Hrvatskoj je bilo i 610 dobitnih listića koji su igračima donijeli ukupno 34,6 milijuna kuna. U prosjeku ti su listići igračima u prosjeku donijeli oko 57 tisuća kuna.

Deblji dobici

Na kraju je ukupan dobitak na kladionicama bio veći od milijardu i 983 milijuna kuna, a država je ubrala porez u ukupnom iznosu od 192 milijuna kuna, i to prema novim pravilima koja vrijede od 1. siječnja i po kojima se dobici na kladionicama do deset tisuća kuna oporezuju stopom od deset posto, oni od deset do 30 tisuća kuna stopom od 15 posto, a dobici od 30 do 500 tisuća kuna stopom od 20 posto.

Država je istovremeno puno manje zaradila na lutrijskim igrama, između ostaloga zato što je bilo manje dobitnih listića nego u kladionicama, ali i zato što se u lutrijskim igrama ne naplaćuje porez na dobitke do 750 kuna. Takvih je listića u osam mjeseci ove godine, otkriva porezna, bilo više od četiri milijuna i 700 tisuća, ali kolik je ukupan dobitak ne otkrivaju, jer im ti listići ni ne donose porezni prihod, pa nisu obračunavali ni osnovicu.

Na ostalim dobicima lutrijski igrači zaradili su ukupno 68,5 milijuna kuna, pa iako je njihova zarada znatno manja od one kladioničarske pojedinačni su dobici bili deblji. Tako je porezna uprava registrirala i 13 dobitnih listića s dobicima iznad pola milijuna kuna. Ukupno je tih 13 listića igračima donijelo 38,5 milijuna kuna, što je u prosjeku dobitak od po tri milijuna kuna.

Na kraju je lutrijskim igrama Porezna uprava u osam mjeseci ubrala ukupno 14 milijuna kuna poreza, što s porezom na dobitke na klađenje u proračun donosi ukupnu zaradu od 206 milijuna kuna, pa je malo vjerojatno da će do kraja godine država ostvariti planirani iznos od 320 milijuna kuna, koliko je predviđala prilikom promjena poreznih stopa i razreda.

Kako se od početka prošle godine porezni režim mijenjao dva puta, podaci za ovu i prošlu godini nisu usporedivi, pa nije moguće usporediti ni dobitke igrača u kladionicama i lutrijskim igrama. Naime, do travnja prošle godine nisu se oporezivali dobici do deset tisuća kuna u kladionicama i 30 tisuća kuna u lutrijskim igrama na sreću, a od početka travnja bez poreznog tretmana su bili dobici do 750 kuna, koji su u kladionicama postali oporezivi od početka ove godine.

Lani više sreće

Ipak i na osnovi takvih podataka može se zaključiti da su Hrvati prošle godine imali više sreće u lutrijskim igrama nego ove godine. U lutrijskim igrama u cijeloj su prošloj godini bila 23 dobitna listića s dobitkom većim od pola milijuna kuna. Ti igrači su na kraju ukupno dobili 276 milijuna kuna, ali ne treba zaboraviti da u taj iznos ulazi i dobitak od 105 milijuna kuna koji je jedna Zagrepčanka osvojila na Eurojackpotu.

U konačnici je u prošloj godini država je oporezovala 317,6 milijuna kuna lutrijskih dobitaka i na njima je ubrala 65 milijuna kuna poreza. Uz to je naplatila i 59,2 milijuna kuna oporezujući dobitke od klađenja vrijedne ukupno 545 milijuna kuna. U cijeloj prošloj godini bilo je 709 kladioničarskih dobitnih listića u skupini od 30 do 500 tisuća zarade, ukupan je dobitak bio 20 milijuna kuna, što je 16 milijuna kuna manje nego što su najbogatiji kladioničarski listići zaradili u osam mjeseci ove godine.

Porez od dobitaka na klađenje i lutrijske igre na sreću tako je u osam mjeseci ove godine donio gotovo dvostruko više nego u cijeloj prošloj godini, zbog spuštanja praga na iznose koji se oporezuju, ali vjerojatno do kraja godine neće dosegnuti željeni Vladin plan.