Njegovim imenovanjem Lalovac će dobiti prvog suradnika, ali u tom se ministarstvu trebaju popuniti i još neka pomoćnička mjesta, poput ravnatelja Porezne uprave ili pomoćnika za nadzor, koja će se najvjerojatnije popuniti internim natječajem, na što se čeka mjesecima od odlaska Nade Čavlović Smiljanec i Branka Šegona
ZAGREB Saborski zastupnik SDP-a Igor Rađenović najvjerojatnije će postati zamjenik ministra financija Borisa Lalovca. Vlada bi Rađenovića, potvrdilo nam je više izvora, već u četvrtak mogla imenovati na tu poziciju koja je ostala prazna prije dva mjeseca nakon što je Lalovac imenovan ministrom financija. Rađenović je član zagrebačkog SDP-a, a široj je javnosti postao poznat prije šest godina kad je pretučen jer je USKOK-u prijavio sumnje u korupciju u Zagrebačkim cestama, koje je zatekao u toj tvrtki nakon dolaska na direktorsku poziciju. Njegovim imenovanjem Lalovac će dobiti prvog suradnika, ali u tom se ministarstvu trebaju popuniti i još neka pomoćnička mjesta, poput ravnatelja Porezne uprave ili pomoćnika za nadzor, koja će se najvjerojatnije popuniti internim natječajem, na što se čeka mjesecima od odlaska Nade Čavlović Smiljanec i Branka Šegona. Vlada će u četvrtak u drugo saborsko čitanje poslati i zakon o financijskom poslovanju i računovodstvu neprofitnih organizacija, koji je doživio neke značajne promjene nakon primjedbi u parlamentu. Tako vjerske zajednice ipak neće biti obveznik primjene tog zakona, pa tako neće morati dostavljati financijska izvješća po svome poslovanju, osim u dijelu koji se tiče novca što ga dobivaju iz državnog proračuna.Uz to neprofitne organizacije neće morati osnivati ni posebnu tvrtku ako u obavljanju gospodarske djelatnosti ostvare prihod veći od 230 tisuća kuna, a godišnja financijska izvješća i revizorska izvješća neće morati dostavljati ni sindikati ni udruge poslodavaca.Vlada će donijeti i nekoliko programa koji se tiču sanacije i pomoći stanovništvu poplavljenim područjima Slavonije, pa će se tako omogućiti odgoda otplate stambenih kredita, koji su u sklopu stambenog zbrinjavanja dodijeljeni braniteljima, do kraja sljedeće godine. Branitelji iz tih područja koji su na Listi za prvenstva za dodjelu stambenog kredita moći će ostvariti pravo na stambeno zbrinjavanje mimo te liste. Vlada će osnovati i Radnu skupinu za pomoć Uredu zastupnika pred Europskim sudom za ljudska prava kako bi se što bolje pripremio za predmete koji se odnose na istrage zločina i drugih kaznenih djela počinjenih za vrijeme ili nakon »Oluje«.Pred Europskim sudom započeo je 21 sudski postupak koji se vode po zahtjevu više podnositelja koji terete Hrvatsku da nije provela učinkovitu istragu smrti njihovih bliskih rođaka koji su u vrijeme Oluje bili civili. Hrvatska u svakom tom predmetu mora dostaviti svoje očitovanje do 15. rujna pa se radi toga i osniva međuresorna radna skupina koja će kvalitetno pripremiti odgovore. Zbog neučinkovitih istraga kaznenih djela počinjenih za vrijeme Domovinskog rata Europski je sud već donio tri presude protiv Hrvatske, jednu protiv BiH, te nijednu protiv Srbije ili Crne Gore. Naknada za povredu konvencija, odnosno na procesuiranje kaznenih djela je od 20 do 35 tisuća eura po osobi, a u 21 predmetu protiv Hrvatske sudjeluje ukupno 52 podnositelja.
