ZAGREB Žele li sačuvati posao u kafićima i restoranima, svim ugostiteljskim objektima općenito, konobari odnedavno, otkad im je »uselila« fiskalizacija, trebaju dobro razmisliti hoće li i dalje od gostiju primati napojnice, ili, popularnije, »manču«, »bakšiš« odnosno »tringelt«. Budu li ih primali, pak, bolje im je da ih odmah, umjesto u blagajnu ili službeni novčanik, spreme u vlastiti džep, ali i onda trebaju pripaziti gleda li ih sumnjičavo koji od gostiju. 

Ovih su dana lokalni virovitički mediji, naime, izvijestili kako su porezni inspektori u njihovu gradu na pet dana zatvorili, uz dodatno izrečenu kaznu od deset tisuća kuna, jedan tamošnji kafić, i to zbog 50 kuna zatečenog viška u blagajni. Vijest je potaknula ugostitelje na razmišljanje, ali i kritiku put Porezne uprave.  

»Ustaljena je praksa kao, uostalom, i svuda drugdje u svijetu, konobaru koji vas poslužuje dati napojnicu. Nju inspekcija, koja je došla u nenajavljeni nadzor, može tumačiti kao višak nastao u blagajni zbog prodaje bez računa, što se, očigledno je, već događa po kafićima. Konobar na kraju svoje smjene radi obračun, i ostavlja usklađenu blagajnu, a višak uzima. Porezna, koja višak zatekne, kažnjava vlasnika lokala visokom kaznom, i privremenim zatvaranjem lokala«, upozorava jedna zagrebačka ugostiteljica, uz uvjet anonimnosti. 

Inspekcija promatra

Kako kaže, Zakon o fiskalizaciji, očito, nije riješio  problem napojnice, čije ostavljanje nije zabranjeno, no nije niti usklađeno s uvedenom fiskalizacijom, što bi sada moglo »doći glave« mnoge vlasnike lokala, posljedično i njihove zaposlenike. Ako društvo u lokalu popije butelju vina koja košta 175 kuna, pita se ugostiteljica, a gost ostavi 200 kuna, što je konobar dužan napraviti? Po Zakonu o fiskalizaciji, viška u blagajni ne smije biti, što znači da konobar odmah 175 kuna mora staviti u blagajnu, a 25 kuna u svoj džep. Međutim, kako inspekcija, koja prije »ulaska« u blagajnu i službene novčanike konobara ima običaj prvo u lokalu prosjediti, incognito, i promatrati što se događa i radi, mogla bi zaključiti da konobar u svoj džep stavlja novac koji je zaradio uslugom bez računa. Kako zaključuje ugostiteljica, Porezna uprava mora ili brzo donijeti naputak kojim će regulirati ostavljanje napojnice u lokalima, odnosno, od 1. travnja, »kusura« u trgovinama i drugim obrtima, a od 1. srpnja i svim drugim obveznicima fiskalizacije, ili pak zakonom propisati da se napojnica ne smije ostavljati!?

Prema riječima potpredsjednika Ceha ugostitelja Branka Grebličkog, od nadzora inspekcije sve je moguće očekivati pa tako i ove mjere, koje »nemaju veze sa stvarnim životom«. Kako je moguće da se zbog viška od 50 kuna kafiću zabrani rad na pet dana, i naplati kazna od deset tisuća kuna?!, pita se, ogorčeno, Greblički. 

Rješavanje konkurencije

Drugi veliki problem na koji ukazuju ugostitelji je način na koji se oni, navodno, međusobno mogu »rješavati« konkurencije. Naime, s obzirom na to da su svi podaci koje mora sadržavati račun javno dostupni preko sudskog registra, kafić koji želi pomrsiti račune konkurentskom kafiću, može s obične blagajne, uz dostupne podatke, printati račune konkurencije bez valjanog identifikacijskoj broja, a zatim te, protuzakonite račune, anonimno prijavljivati Poreznoj upravi. 

Kako našem listu odgovaraju iz Porezne uprave, to je »teško«. »Zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije određen je s nekoliko parametara koji osiguravaju jedinstvenost računa, što ga ponovo čini jedinstvenom oznakom kao JIR. Međutim, zaštitni kod izdavatelja obveznika fiskalizacije, štiti autentičnost obveznika jer predstavlja privatni ključ certifikata (FINA certifikat za fiskalizaciju). Samo obveznik može ponovo kreirati isti zaštitni kod temeljem ulaznih parametara za konstrukciju koda jer se koristi njegov privatni ključ, stoga ZKI predstavlja zaštitu obveznika od zlonamjerne prijave lažnih računa«, stoji u pojašnjenju Porezne uprave. 

Na pitanje o zatvaranju lokala zbog 50 kuna viška u blagajni, odnosno hoće li se regulirati pitanje napojnica, iz Porezne uprave odgovaraju kako je teško povjerovati da potencijalne visine napojnica bivaju više i od 20 posto prikazanog prometa, što se često događa u nadzorima kod izdavanja računa i usporedbom s ostvarenim prometom u blagajni«. 

Izračunali smo – proda li lokal u danu, recimo, 300 kava po cijeni od sedam kuna, i na svake četiri kave, recimo, dobije napojnicu od dvije kune, zaradit će napojnica u vrijednosti 7,5 posto dnevnog prometa, odnosno 150 kuna, zbog kojih će inspekcija lokal zatvoriti nađe li ih u blagajni, ili registrira da konobari taj novac stavljaju u svoj džep. Toliki je iznos napojnica, dakle, itekako moguć, no inspekcija će lokal zatvoriti budući da Zakon o fiskalizaciji višak ne priznaje, odakle god dolazio. Ako određeni kafić posjećuju darežljiviji gosti, pa lokal na svaku od 300 kava dobije dvije kune »manče«, moguć je i iznos napojnica vrijednosti od 30 posto prometa. S »mančom«, dakle, ubuduće oprezno.