S&P kaznio Poljsku

I zagriženi nacionalizam šteti kreditnom rejtingu: Ekstremne poruke mogu biti loše po Hrvatsku

Aneli Dragojević Mijatović

Kapitalu ne odgovaraju turbulencije, ni ugrožavanje vladavine prava / Foto D. KOVAČEVIĆ

Kapitalu ne odgovaraju turbulencije, ni ugrožavanje vladavine prava / Foto D. KOVAČEVIĆ

Poljska ljevica osjeća se potpomognuta reakcijom agencija, kaže Tonči Kursar. Damir Novotny smatra da ekstremne poruke iz nove Vlade mogu ugroziti i naš rejting



RIJEKA  Financijska tržišta zasad pozitivno reagiraju na ekonomske poruke novog premijera Tihomira Oreškovića, cijene hrvatskih obveznica blago rastu, što znači da prinosi ili kamate blago padaju, a i najave novog ministra financija Zdravka Marića o fiskalnoj prilagodbi s rashodne strane mogle bi od rejting agencija biti dočekane s odobravanjem. S druge strane, na ovoj ideološkoj, usko političkoj platformi, stvari se zaoštravaju, najave novog ministra branitelja o objavi registra izdajnika te slanje poruka koje se mogu okarakterizirati kao radikalne i ekstremno desne, mogu, kažu analitičari, također ugroziti kreditni rejting. Pravi primjer za to je upravo Poljska kojoj je rejting agencija Standard&Poor’s (S&P) snizila rejting bez prethodne najave, i to isključivo zbog političkih razloga, budući da je politika vladajuće ekstremne desnice, stranke Pravo i pravda, ocijenjena kao udar na demokratske slobode, a što ugrožava i financijska tržišta. I UniCreditov analitičar Erik Nielsen, koji je razgovarao i s Oreškovićem, nedavno je Hrvatskoj, a u ime financijske zajednice, odaslao baš takvu poruku: Ne idite putem Poljske i Mađarske, klonite se nacionalizma i populizma, čuvajte vrijednosti Europske unije. Tako smo u situaciji da nas financijska tržišta i rejting agencije, naravno, jer je to i njima u interesu, štite od političkih ekstrema i radikala. 


Udruženi pritisak


– To što je Poljskoj snižen kreditni rejting nema dakle veze s ekonomskim trendovima, već isključivo s političkom situacijom koja je u europskim političkim centrima moći ocijenjena kao ekscesno desna, te se reakcija agencija može tumačiti kao udruženi pritisak da se zemlje koje provode ideje koje odstupaju od status quo liberalizma, bilo da su izrazito lijevog ili, kao u ovom slučaju, izrazito desnog predznaka, pokuša disciplinirati, ističe Tonči Kursar s Fakulteta političkih znanosti. Kursar kaže da europski monetarni sistem ima svoje pravilnosti vezano uz preferiranje ekonomskog i političkog liberalizma, te se svako značajnije odstupanje nastoji sankcionirati.



HDZ ima »potencijala«


Što se Hrvatske tiče, iako im neke ekstremne poruke koje sada šalju pojedini članovi nove Vlade mogu smetati, mislim da financijskim agencijama nismo prebitni, mi smo zapravo marginalni i po značaju i prema veličini tržišta u odnosu na primjerice Poljsku, a s druge strane nismo ni još uvijek tako radikalan slučaj kao Poljska. HDZ ipak nije otišao tako daleko kao Pravo i pravda, mada, reklo bi se, nažalost, ima potencijala, zaključuje Kursar.





– U Grčkoj je bilo slično sa Sirizom, koja je dakle bila ocijenjena kao neprihvatljivo lijeva, dok su u Portugalu lijeve stranke, kada su preuzele vlast, morale čak dati jamstvo da neće dovoditi u pitanje plaćanje financijskih obaveza Portugala. Znači, strukturno je riječ o sličnim razlozima, odstupanju od liberalizma, no dok se u grčkom i portugalskom slučaju radilo o odstupanju od ekonomskog, kod Poljske se radi o odstupanju od političkog liberalizma, te su se, eto, sada na istoj strani našle lijevo-liberalne političke grupacije, koje dakle prosvjeduju protiv vladajuće desne stranke Pravo i pravda, te rejting agencije koje također sankcioniraju ekscesno desnu politiku. Poljska građanska ljevica sada se osjeća potpomognuta reakcijom agencija, koje su de facto simbol globalnog  kapitalizma, ali i liberalizma u svakom pogledu. Kapitalu općenito ne odgovaraju turbulencije, odgovaraju mu easy-going, mainstream politike, postmodernistička poigravanja identitetima, potrošnja, proizvodnja gdje on to hoće… S tog aspekta, agencijama dakle smeta i zagriženi nacionalizam, one sankcioniraju i ugrožavanje vladavine prava, a vezano uz njihov širi interes, ističe Kursar.


Otvoreno društvo


– Naravno da se izjave poput onih o formiranju registra izdajnika i druge ekstremne poruke koje sada odašilju neki pojedinci iz nove Vlade mogu negativno odraziti na percepciju Hrvatske u svijetu i sniziti nam kreditni rejting, misli makroekonomist Damir Novotny. Političke slobode, uvažavanje različitosti, iznimno su bitne i za biznis, kaže. 


– Pokazalo se da se zatvorene ekonomije teže adaptiraju na promjene u globalnoj ekonomiji. Ekonomski i politički sustavi moraju biti otvoreni, kako bi privlačili talente, kreativne pojedince, koji u njima onda mogu nesmetano stvarati. Dakle, otvorenost, a ne zatvorenost, povećanje tolerancije, a ne njeno smanjivanje, to su preporuke i za kapital. Uvijek su talenti bježali od režima, to je toliko puta viđeno u povijesti, a profitirale bi kulture i ekonomije zemalja u koje bi došli, u kojima bi pronašli zaklon od diktatura iz kojih su odlazili. Zato je kapitalu, rejting agencijama, bitno otvoreno društvo i slobodni demokratski procesi. Hrvatska sada opet ima izbor: ili ubrzano prilagođavanje modernim tendencijama ili povratak u izolaciju koja odbija sve, pa i biznis, zaključuje Novotny.