Obrnuta piramida

Hrvatskoj nedostaje 1189 timova u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Barbara Čalušić

Foto: Vedran Karuza

Foto: Vedran Karuza

U Hrvatskoj od ukupnog broja liječnika, 22 posto radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok ih je u Engleskoj 40 posto. Na žalost, primarnu zdravstvenu zaštitu zanemaruje i novi zakon, upozoreno je na tribini



RIJEKA U Hrvatskoj trenutačno radi 4.690 liječnika obiteljske medicine, dok je liječnika zaposlenih u sekundarnoj i tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti 11.957. Na paradoks ove obrnute piramide, čiji bi obrnuti vrh trebao opskrbiti većinu pacijenta, upozorio je doc. dr. Leonardo Bukmir, pročelnik Katedre za obiteljsku medicinu na Medicinskom fakultetu u Rijeci, na jučerašnjoj tribini pod naslovom »Obiteljska medicina – stup jakog zdravstva i sigurne budućnosti«.


– U Hrvatskoj od ukupnog broja liječnika 22 posto radi u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, dok ih je u Engleskoj 40 posto. Gotovo polovica naših liječnika u obiteljskoj medicini nema specijalizaciju, a prosječna starost iznosi 49 godina. Mreži nedostaje 268 timova, dok će do 2021. godine u mirovinu 490 liječnika obiteljske medicine, upozorio je Bukmir, prema čijoj računici Hrvatskoj nedostaje 1.168 timova ako se računa u okvirima standardnog broja od 1.700 pacijenta po timu.


Zabluda o medicini


Među primjerima iz prakse koje je naveo ističe se kako liječnici obiteljske medicine nerijetko ne uspijevaju otići na usavršavanja jer ih nema tko zamijeniti dok su s druge strane usavršavanja i kongresi neophodni za njihovo obnavljanje i bodovanje licence.Hrvatska bi za pokrivanje potreba svojih građana godišnje trebala raspisati stotinjak natječaja za specijalizaciju iz obiteljske medicine.

– Zdravstvenu politiku potrebno je usmjeriti na osiguravanje dobre primarne zdravstvene zaštite jer je to najučinkovitije i najjeftnije. Obiteljska medicina je akademska i znanstvena disciplina koja ima vlastitu edukaciju, istraživanja i na dokazima utemeljeno kliničko djelovanje. Obiteljski liječnici upravljajaju kardiovaskularnim rizicima i nadziru pravilnu primjenu antibiotika.




Zabluda je da medicina započinje na vratima bolnica, medicina 21. stoljeća započinje na vratima primarne zdravstvene zaštite, i dok ne bude tako, nećemo napraviti ništa, osim tonuti još dublje u našim rezultatima – poručila je prof. dr. Ines Diminić Lisica s Katedre za obiteljsku medicinu, dok je dr. Petar Lozo iz Hrvatskog liječničkog zbora kao jedno od rješenja za bolju primarnu zdravstvenu zaštitu naveo uključivanje patronaže u rad obiteljske medicine. Prema tom modelu u timove s više od 1.700 pacijenata ulazila bi i patronažna sestra jednom trećinom svog radnog vremena.


– Smatram da bi obiteljska medicina u Hrvatskoj trebala doživjeti renesansu. Obiteljska medicina je medicina u kojoj jedan liječnik u skrbi ima čitave obitelji – njihovu povijest, socijalne uvjete, genetiku i prati ih kroz dulje razdoblje. Obiteljska medicina kod nas nije dobro pozicionirana i to je svojevrsno nasljeđe prošlosti u našoj zemlji gdje je težište stavljeno na sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Hrvatska je danas izložena starenju stanovništva i depopulaciji, što sve zajedno unosi promjene u potrebe stanovništva za zdravstvenim uslugama – istaknuo je dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci prof. dr. Tomislav Rukavina.


Starija populacija


U Upravnom odjelu za zdravstvo Primorsko-goranske županije smatraju da je potrebno ponovo uspostaviti sustav u kojem će obiteljska medicina biti stup zdravstvenog sustava. Jačanje primarne zdravstvene zaštite, kako je kazala pročelnica županijskog odjela prof. dr. Đulija Malatestinić, dio je prakse svake zemlje s razvijenim zdravstvenim sustavom.


– Nažalost, novi prijedlog Zakona o zdravstvenoj zaštiti ponovo zanemaruje primarnu zdravstvenu zaštitu koja uz malo novca dobro funkcionira – rekla je Malatestinić, dodajući kako PGŽ ima zakonske obaveze, strateške dokumente te županijski plan za zdravlje kao sastavni dio upravljanja županijskim zdravstvom. Pritom županija koordinira sve subjekte u zdravstvenom sustavu, popunjava i predlaže mrežu zdravstvenih timova, dodjeljuje koncesije, osigurava ravnomjerni razvoj i osnivač je osam zdravstvenih ustanova.


– Liječnici obiteljske medicine su »gate keeperi« i oko 80 posto populacije koja pokuca na vaša vrata, vi je morate opskrbiti. Pitanje je imate li vremena i novca za to – poručila je Malatestinić. Pročelnica gradskog Odjela za zdravstvo i socijalnu skrb dr. Karla Mušković istaknula je kako je u gradu Rijeci više od petine populacije starije od 65 godina, a u porastu je i broj samačkih kućanstava. Posebno je naglasila važnost uske suradnje socijalnih službi i liječnika, posebno u situacijama gdje ljudi žive u izrazito zapuštenim uvjetima.