Kvote za strance

Hrvatskoj drastično fali radne snage, a od sljedeće godine moglo biti još puno gore. Evo zašto

Hina

Foto: S. JEŽINA

Foto: S. JEŽINA

Predsjednik HGK ističe i da se hrvatski poslodavci gotovo više ne mogu osloniti na uvoz radnika iz susjednih zemalja, pogotovo iz Bosne i Hercegovine, jer je taj populacijski bazen presahnuo, a većina tamošnjih građana koji imaju hrvatsko državljanstvo u svojim radnim migracijama preskaču Hrvatsku i odlaze u zapadnoeuropske zemlje



Glavni problem s kojim se trenutačno suočava hrvatsko gospodarstvo je nedostatak radnika pa treba hitno ukinuti kvote za strance, rekao je u ponedjeljak predsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Luka Burilović.


»Gospodarski rast od gotovo četiri posto se konačno bliži stopama koje smo priželjkivali i očekivali, a kamatne stope su na najnižim razinama. No, glavna prepreka nastavku tih pozitivnih trendova je nedostatak radne snage. To je pitanje svih pitanja u ovom trenutku«, rekao je Burilović na Skupštini HGK.


Predsjednik Komore tvrdi da je Vlada poslušala glas gospodarstva u pripremi nove regulative i da se pripremaju izmjene Zakona o strancima, kojima bi se trebale ukinuti kvote i olakšati zapošljavanje stranaca.




»To je korak u pravom smjeru, ali moramo se ubrzati i što prije poslati nacrt novog zakona o strancima u javnu raspravu«, rekao je Burlović.


Upozorio je pri tome da će se stanje na tržištu rada dodatno pogoršati od 1. srpnja iduće godine, kada Austrija ukine ograničenja za hrvatske državljane pa se očekuje dodatan odljev radne snage.


Predsjednik HGK ističe i da se hrvatski poslodavci gotovo više ne mogu osloniti na uvoz radnika iz susjednih zemalja, pogotovo iz Bosne i Hercegovine, jer je taj populacijski bazen presahnuo, a većina tamošnjih građana koji imaju hrvatsko državljanstvo u svojim radnim migracijama preskaču Hrvatsku i odlaze u zapadnoeuropske zemlje.


Burilović preporuča i postroženje pravila za korisnike usluga Hrvatskog zavoda za zapošljavanje. Mnogi, po njegovu mišljenju, traže posao »a mole Boga da ga ne nađu«, a tako se mogu ponašati jer trenutna regulativa to omogućuje.


»Ne smijemo si dopustiti da zbog birokracije i tromosti pojedinih institucija usporimo toliko potrebni rast BDP-a. To je luksuz koji si ne možemo dozvoliti jer i ovako kaskamo za konkurencijom«, upozorio je Burilović, najavljujući da Komora sutra organizira konferenciju »Može li Hrvatska bez stranih radnika?«.


Skupština HGK je prihvatila izvješće o poslovanju Komore za 2018. godinu, koje je pokazalo da je prihod prošle godine realiziran u iznosu od 208,1 milijuna kuna, što je za 11,5 milijuna više nego u 2017. godini. S obzirom da su rashodi bili nešto niži od prihoda lani je Komora ostvarila višak prihoda nad rashodima u iznosu od 19,8 tisuća kuna.


Po podacima HGK, lani su u odnosu na 2017. godinu najviše porasli prihodi od EU projekata, za 14,8 milijuna, na ukupno 33,1 milijun kuna, te od članarina, za 3,9 milijuna kuna, na 151,8 milijuna ukupno.


Na skupštini je najavljeno otvaranje HGK-ovih predstavništava u Beču, Muenchenu, Milanu i Istanbulu te prodaja zgrade u Bruxellesu, uz preseljenje u jeftiniji i funkcionalniji prostor.