Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
8. prosinca 2019.
Gordan Bakota

Hrvatski veleposlanik u Srbiji: Želimo proširenje EU. Manjine su najbolji most između Srbije i Hrvatske

snimio Davor Kovačević
snimio Davor Kovačević
Autor:
Objavljeno: 2. studeni 2019. u 14:14 2019-11-02T14:14:27+01:00

On je naveo i teme koje se tiču susjedstva, prije svega zaštitu vanjskih granica EU-a, što je ocijenio vrlo bitnim i za Schengen i za očuvanje sigurnosti, podsjetivši kako je EK ocijenila da je “Hrvatska ispunila i ispunjava kriterije za ulazak u schengenski prostor”.

BEOGRAD - Pitanje reformi Europske unije može ići ukorak s proširenjem i nastojat ćemo pokazati da je proces proširenja kredibilan jer je to jedna od najuspješnijih europskih politika, a Hrvatska ima posebnu odgovornost tu „baklju“ proširenja prenijeti dalje tijekom svog predsjedanja EU-om, poručio je hrvatski veleposlanik u Srbiji Gordan Bakota.

"Naravno da je vrlo kompleksno ostvariti jedinstvo EU-a u vezi s ovakvim temama, ali dati ćemo sve od sebe da prikažemo koliko je pitanje proširenja bitno za transformaciju zemalja i sa žalošću gledamo na činjenicu što Sjeverna Makedonija i Albanija nisu dobile datum za otvaranje pregovora s EU-om", rekao je Bakota u intervjuu za list “Danas” u povodu početka predsjedanja Hrvatske EU-om 1. siječnja 2020.

Bakota je sugerirao kako se “ne smije izgubiti iz vida da u susjedstvu Hrvatske postoje zemlje koje žele ući u EU”. “Hrvatska, stoga, ima posebnu odgovornost i želi da tu ‘baklju’ proširenja prenese dalje tijekom svog predsjedavanja EU-om, a i kasnije”, naglasio je Bakota.

On je “sa žaljenjem” konstatirao da je “došlo do možda i povijesnog propusta jer je EU imala odgovornost da proširenje ide naprijed”, ali je istaknuo nadu da će biti “napravljeni iskoraci” tijekom hrvatskog predsjedanja – i kada se radi o otvaranju pregovora za Sjevernu Makedoniju i Albaniju i za nastavak EU integracije Srbije, te da Zagreb želi vidjeti “i napredak BiH na euroatlantskom putu”.

Uz ocjenu da će Hrvatska započeti predsjedanje EU-om “u jako interesantnom trenutku”, kada će EU imati nove institucije, te da je očekuje i pitanje izlaska Velike Britanije, Bakota je ocijenio kako će “svakako Brexit biti jedna od glavnih tema”, ali da se ne smije podcjenjivati ni višegodišnji financijski okvir - proračun, za period od 2021. do 2025. godine, te da će i o tome biti riječi baš tijekom hrvatskog mandata.

On je naveo i teme koje se tiču susjedstva, prije svega zaštitu vanjskih granica EU-a, što je ocijenio vrlo bitnim i za Schengen i za očuvanje sigurnosti, podsjetivši kako je EK ocijenila da je “Hrvatska ispunila i ispunjava kriterije za ulazak u schengenski prostor”.

Od tema bitnih za jugoistok Europe, Bakota je spomenuo prometnu, energetsku, digitalnu, te infrastrukturnu povezanost.

On je naglasio kako je "za Europsku uniju i njezinu globalnu ulogu od iznimne važnosti politika proširenja, što je od naročitog značaja i za samu Srbiju".

"Najavljujem da će Hrvatska tijekom svog predsjedanja u prvoj polovini petog mjeseca 2020. organizirati summit o zapadnom Balkanu jer stavljamo proširenje na vrlo visoko mjesto u našoj agendi predsjedanja”, poručio je Bakota.

Na podsjećanje da je srbijanski šef diplomacije Ivica Dačić rekao kako mnogo očekuje od hrvatskog predsjedanja EU-om i pitanje hoće li “Dačićeva očekivanja biti ispunjena”, Bakota je ocijenio značajnim što “Hrvatska od svih zemalja članica EU-a ima ‘najsvježije’ iskustvo pregovaranja”.

“Pregovarački proces je iznimno bitan jer ima transformacijsku snagu i vjerujem da je ministar Dačić mislio da tema proširenja treba biti jedan od prioriteta hrvatskog predsjedanja. Nastojat ćemo da proširenje dobije istaknuto mjesto i u agendi Bruxellesa, i trudit ćemo se, zaista, da summit koji organiziramo bude uspješan”, naveo je Bakota.

On je naglasio kako Hrvatska na pitanje proširenja gleda “kao na transformacijsku snagu za svaku društvo”.

“Vođeni geslom ‘strogo, ali pravično’ gledamo jako pozitivno na proširenje EU-a na sve zemlje zapadnog Balkana. Od Srbije se očekuje ispunjavanje svih kriterija koje je i RH trebala ispuniti, u svom pregovaračkom procesu, poglavito onih iz poglavlja 23 i 24”, istaknuo je veleposlanik RH u Srbiji.

Aktualne srpsko-hrvatske odnose Bakota je ocijenio kao “složene”, naglasivši kako je jako bitno da “neprekidno postoji dijalog”.

“Nemoguće je očekivati da će Srbija i Hrvatska riješiti sva otvorena pitanja preko noći. Mi bismo htjeli da postoji uvijek snažni europski kontekst u srpsko-hrvatskim odnosima, zbog čega su, između ostalog, značajni proširenje i ‘duh proširenja’”, ocijenio je Bakota.

Navodeći da već postoje mješovite skupine i povjerenstva za rješavanje otvorenih pitanja, Bakota je kao “najosjetljivije pitanje” za obje zemlje istaknuo problematiku nestalih osoba, naglasivši kako je "vrijeme da obitelji saznaju što se dogodilo s njihovim najmilijima".

"To pitanje ne treba politizirati, ne treba ga koristiti za političko nadmetanje, već je potrebno da svim ljudima koji su svih ovih godina ožalošćeni zaista pružimo odgovore”, inzistirao je Bakota, uz ocjenu da bi to istodobno “jako relaksiralo ukupne odnose Hrvatske i Srbije”.

On je ocijenio da postoji “izvjestan napredak” i u rješavanju problematike manjina - srpske manjine u Hrvatskoj, odnosno hrvatske manjine u Srbiji, a vrlo bitnim drži što “članovi razmjenjuju iskustva i daju preporuke vladama što činiti”.
Bakota je kao jedno od otvorenih pitanja istaknuo granice, o čemu Srbija i Hrvatska imaju različite pozicije, poglavito o granici na Dunavu, ali da je i o tome dijalog u tijeku.

Opterećujuće pitanje u međusobnim odnosima je i pravosuđe, a Hrvatska sa Srbijom želi razgovarati kako da se izbjegnu konflikti u vezi s pitanjem takozvane „univerzalne jurisdikcije“ jer je “važno da postoji dobra razmjena informacija o ljudima koji su osuđeni ili osumnjičeni za ratne zločine i druga kaznena djela”.

Bakota je istaknuo da u pogledu sukcesije, gdje pitanja “nisu lako rješiva”, o vraćanju kulturnog blaga, razgovori idu dobro.

“Probleme treba stavljati u racionalan, pragmatičan kontekst i moram napomenuti da su naši ekonomski odnosi dobri, kao i da je kulturna razmjena izvrsna”, naglasio je Bakota.

Komentirajući da je od posjeta predsjednika Srbije Hrvatskoj prošlo skoro dvije godine, Bakota je poručio kako “Hrvatska smatra da je preduvjet za idući posjet iskorak u rješavanju otvorenih pitanja, naročito iskorak po pitanju nestalih”.

“Kada će se to desiti - vidjet ćemo. Tijekom predsjedanja EU-om očekujemo da u Srbiju dođu pojedini visoki dužnosnici iz Hrvatske, da se razgovara i o proširenju i o drugim temama. Dakle, dijalog nije stao, a biti će intenziviran”, naglasio je Bakota.

Manjine su, po Bakotinoj ocjeni, “najbolji most između dvije zemlje”, a i njegov osobni i službeni stav Hrvatske je “da se obje manjine moraju jako dobro osjećati i da to treba regulirati u europskom duhu, ispunjavajući obaveze iz međudržavnog sporazuma o manjinskim pravima”, a prije svega ključno pitanje – osigurane političke mandate za hrvatsku manjinu, na državnoj, pokrajinskoj i lokalnoj razini.

"Srpska manjina ima zagarantirana tri mandata u Saboru, na lokalnim razinama također ima niz predstavnika, kao i državnih tajnika u ministarstvima. To je dobro rješenje i trebalo bi ga primijeniti i u Srbiji”, rekao je Bakota i podsjetio da je u Hrvatskoj “srpska manjina koalicijski partner u Vladi, što je iznimno bitno, a ovdje to nije slučaj”.

On vidi pomake, naročito kada je riječ o Domu bana Jelačića u Petrovaradinu, za koji je Srbija izdvojila sredstva, ali je naglasio kako “sa žaljenjem” mora reći da hrvatska zajednica u Beogradu nema niti jedan svoj ured, niti jedan prostor za okupljanje i druženje.

“Meni to, priznajem, nije jasno. Obje države trebaju, dakle, činiti pozitivne iskorake za obje manjine, što će pomoći i tome da ljudi ostanu na ovim prostorima”, sugerirao je hrvatski veleposlanik.

U kontekstu rješavanja problema Kosova, Bakota je ponovi stajalište EU-a da alternative dijalogu ne postoje te da su kosovske pristojbe na srpsku robu kontraproduktivne, dok Srbija mora osigurati povoljne uvjete za nastavak dijaloga, prije svega obustaviti lobiranja kod različitih zemalja da povuku priznanje Kosova.

On je naglasio i jasan stav Hrvatske o granicama i poštovanju principa Badinterove komisije.

“Ne gledamo blagonaklono na bilo kakvo prekrajanje granica, niti na razmjenu teritorija na Balkanu, smatramo da bi to ugrozilo sigurnost regije. Mi se zalažemo za europski kontekst rješavanja otvorenih pitanja”, istaknuo je Bakota.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.