Petkom za budućnost

Hrvatski učenici u petak prosvjeduju za klimu uz podršku znanstvenika

Hina

Prosvjed za klimu

Prosvjed za klimu

Kao dio svjetskog pokreta učenika prosvjed se održava u petak u 12,30 sati u Zagrebu, Splitu, Puli i Varaždinu



ZAGREB Globalni štrajk učenika za klimu, koji se u Hrvatskoj kao dio svjetskog pokreta učenika održava u petak u 12,30 sati u Zagrebu, Splitu, Puli i Varaždinu, podržala je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak te brojni znanstvenici i stručnjaci iz različitih područja, koji se u svome radu bave problemom klimatskih promjena.


Pokret nazvan »Petkom za budućnost« organizira prosvjede u petak u više od 1600 gradova i mjesta u stotinjak zemalja, a pridružili su im se i školarci iz Zagreba, Splita, Pule i Varaždina.Prosvjed kreće s Europskog trga i završava na Markovu trgu

Cilj im je pritisnuti političare da učine nešto po pitanju klimatskih promjena jer će upravo mladi doživjeti posljedice najvećih promjena, stoga prosvjed u Zagrebu kreće s Europskog trga i završava na Markovu trgu.


»Želimo da nas čuju, da vide da smo u strahu i da nećemo odustati dok nema vidljive promjene. Zemlji je ostalo još 11 godina za smanjenje globalnih emisija za 50 posto kako bi se zaustavio daljnji rast temperature. Krećemo u borbu za sebe, našu budućnost i budućnost cijelog svijeta«, stoji u objavi na Facebook stranici School Strike 4 Climate Croatia.




Pokret je do sada naišao na odziv u nekoliko zemalja, primjerice Belgiji i Njemačkoj, gdje se okupilo na tisuće mladih, a pokrenula ga je mlada Šveđanka Greta Thunberg, koja od ljeta svaki petak štrajka za klimu ispred parlamenta u Stockholmu.


Thunberg je postala istaknuta u kampanjama protiv klimatskih promjena, a tri norveška političara nominirala su je za Nobelovu nagradu za mir.


»Važno je i dobro da mladi ljudi imaju stav o klimatskim promjenama koje su neminovno pred nama i da su spremni za to dići glas«, izjavila je ministrica Divjak Hini.


Od jeseni u školama međupredmetna tema Održivi razvoj


Najavila je da će nova međupredmetna tema Održivi razvoj, koja od jeseni ulazi u škole u sklopu kurikularne reforme, pomoći u »dizanju svijesti o tome kako odgovorno upravljati razvojem, ali i kako brinuti o očuvanju okoliša«.


Više od 30 hrvatskih znanstvenika i stručnjaka iz različitih područja i polja znanosti u četvrtak je u pismu podrške priopćilo kako je štrajk »iznimno važna reakcija mladih na ljudski doprinos klimatskim promjenama« i time se pridružili svjetskim znanstvenicima u podršci učeničkim prosvjedima.


»Iako su klimatske promjene geofizička pojava, uzroci tih promjena leže i u društvenom i ekonomskom uređenju suvremenog života, koji počiva na spaljivanju fosilnih goriva kroz industrijske procese, stoljetnoj automobilskoj kulturi, neodrživoj suvremenoj poljoprivrednoj proizvodnji te krčenju šumskih ekosustava«, pojasnili su.


Navode kako posljedično dolazi do sve većeg zagrijavanja oceana i atmosfere te istrebljenja brojnih biljnih i životinjskih vrsta u oceanima i na kopnu, kao i kukaca bez kojih će i život biljaka biti upitan.


Ističu kako klimatske promjene već danas utječu na živote ljudi diljem svijeta te da brojni ljudi migriraju iz područja gdje je postalo nemoguće živjeti, a glad i siromaštvo, proizašli iz klimatskih promjena, često se navode kao uzroci ratova.


Podsjećaju da su ljudi u Hrvatskoj svjedoci sve češćih klimatskih ekstrema, koji se od početka stoljeća očituju u obliku ekstremnih dugotrajnih suša i toplinskih valova koji ugrožavaju sektor poljoprivredne proizvodnje.


Hrvatska i druge zemlje regije prije nekoliko godina bile su pogođene snažnim poplavama u kojima su stradale stotine ljudi, deseci tisuća su ostali bez domova, a za sanaciju šteta bilo je potrebno nekoliko milijardi eura.


Potrebna prilagodba na klimatske promjene


»Pored potrebe ublažavanja klimatskih promjena, morat ćemo voditi računa i o prilagodbi na klimatske promjene«, ustvrdili su znanstvenici, dodavši da se porast temperature mora ograničiti ispod 1,5°C u razdoblju manjem od 11 godina, inače će klimatske promjene preći točku preokreta koja bi na kraju mogla dovesti u pitanje opstanak ljudske vrste.


Emisije stakleničkih plinova nastavljaju rasti, učinkovit međunarodni dogovor o smanjenju emisija nije postignut, a nastavi li se po starom, upozoravaju znanstvenici, planeta bi se do 2060. godine mogla zagrijati i do 4°C.


»Tada će ovi mladi koji u petak organiziraju marš u prvim redovima promatrati globalno izumiranje s vrlo oskudnim resursima za vlastito preživljavanje«, naglasili su dodavši da mlade ne mogu pripremiti na takve situacije »jer ih je iz ove lagodne pozicije teško do kraja i zamisliti«.


Među potpisnicima pisma podrške su znanstvenici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar, Instituta Ruđer Bošković, Instituta za političku ekologiju, Državnog hidrometeorološkog zavoda te profesori i znanstveni suradnici 10 fakulteta iz Zagreba, Varaždina, Rijeke, Zadra i Osijeka, dok su javnu podršku prosvjednicima uputili i glazbenik Darko Rundek i udruga Prijatelji životinja.