Po podacima Hrvatske narodne banke (HNB) , javni dug Hrvatske na kraju svibnja ove godine iznosio je 285 milijardi kuna, što je 84,1 milijun kuna manje nego u travnju i 4,8 milijardi kuna manje nego u svibnju lani, a iz Hrvatske gospodarske komore (HGK) ističu kako se time smanjivanje razine javnog duga na mjesečnoj razini nastavlja 4. mjesec zaredom, a na godišnjoj razini već 3. mjesec zaredom, a nastavljena je i tendencija smanjenja bruto inozemnog duga.

»Povoljnija gospodarska situacija praćena rastom BDP-a i, stoga, rastom proračunskih prihoda, omogućila je i bolju proračunsku situaciju, osobito jer su režim privremenog financiranja i kasnije djelovanje tehničke Vlade ograničavali rast proračunske potrošnje«, navode iz HGK.

Manjak državnog proračuna u prvih pet mjeseci ove godine bio za 3,6 milijardi kuna niži nego u istom razdoblju prošle godine, pa su niže potrebe financiranja povoljno utjecale na kretanje javnog duga.

U prvih je pet mjeseci ove godine razina javnog duga tako smanjena za 4,6 milijardi kuna, pri čemu je unutarnji dug povećan za 2,7 milijardi kuna, dok je istodobno razina inozemnog duga smanjena za 7,3 milijarde kuna.

Veće oslanjanje na domaće izvore financiranja dijelom je posljedica odustajanja od izdavanja inozemne obveznice zbog trenutno visoke zahtijevane kamatne stope i ocjene da bi se u idućem razdoblju zemlja mogla povoljnije zadužiti, ističu iz HGK.

Navode i kako su u odnosu na kraj prošle godine smanjene sve komponente inozemnog duga, pri čemu najviše dug po obveznicama (za 4,6 milijardi kuna), potom kreditno zaduženje (za 2,7 milijardi kuna) te kratkoročni dug koji je smanjen za 40,5 milijuna kuna.

S druge strane, na domaćem je tržištu porastao dug po obveznicama (za 5,8 milijardi kuna), a istodobno je smanjen dug na temelju kredita (za tri milijarde kuna) te kratkoročni dug na temelju trezorskih zapisa za 210,4 milijuna kuna.

Tako se na kraju svibnja ove godine 61,1 posto ukupnog duga opće države odnosilo na unutarnji dug, a 38,9 posto na inozemni dug. »Riječ je o povijesno najnižem udjelu inozemnog duga otkad postoje usporedivi podaci (od konca 1999. godine)«, ističu iz HGK.

Dodaju kako zaduživanje na domaćem tržištu umanjuje dio rizika (posebno valutni, odnosno tečajni), ali može prijetiti situacijom da država svojim zaduživanjem istisne privatni sektor.

Pri obilnoj likvidnosti bankarskog sektora, to trenutno ne predstavlja stvarnu opasnost, kažu u HGK.

Napominju kako se u posljednja tri mjeseca javni dug smanjuje po međugodišnjoj stopi od oko 1,7 posto. »Takva tendencija, u okolnostima nešto bržega gospodarskog rasta od planiranog, povoljnih proračunskih kretanja te očekivanog nastavka procesa fiskalne konsolidacije, sugerira mogućnost stabiliziranja udjela javnog duga u BDP-u na kraju ove godine na razini bliskoj prošlogodišnjoj. To bi bio dobar temelj za njegovo smanjivanje u narednim godinama prema zadovoljavanju Maastrichtskog kriterija od 60 Posto BDP-a«, ističu iz HGK.

Na kraju svibnja ove godine bruto inozemni dug zemlje, pak, iznosio je 44 milijarde eura, što je 341 milijun eura manje nego u travnju i 5,1 milijardu eura ili 10,4 posto manje nego u svibnju lani.

Iz HGK navode kako se tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga proteže od studenoga prošle godine, s izuzetkom travnja ove godine, u kojem je zabilježen skroman rast za 76 milijuna eura.

»Nastavak takvih tendencija u kretanju bruto inozemnog duga, uz nešto povoljniji gospodarski rast od planiranog te uz rast izvoza, rezultirat će na kraju godine povoljnijim pokazateljima zaduženosti zemlje«, ocjenjuju u HGK.

Očekuju da će udio bruto inozemnog duga u BDP-u pasti ispod razine od 100 posto, što je pozitivan pomak, ali time će i dalje Hrvatska ostati visoko zadužena zemlja s visokom rizicima i visokim teretom servisiranja stvorenih dugova. »Ipak, pozitivni trendovi u kretanju javnog i bruto inozemnog duga mogu kreirati povoljnije okruženje za moguće poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje i time za smanjivanje troškova zaduživanja«, zaključuju iz HGK.