Riječki Medico jedna je od rijetkih hrvatskih bolnica koja već ima akreditaciju, i to međunarodnu / Foto: V. KARUZA
Pravilnik o akreditacijskim standardima bio je donesen već 2011. godine, ali ga nisu pratili drugi dokumenti koji bi omogućili primjenu. Sad su u proceduri dva pravilnika - onaj o akreditacijama i drugi o načinu, uvjetima i postupku davanja akreditacije
ZAGREB Svaka će bolnica ubuduće morati imati jasno definiran postupak za identifikaciju pacijenta, kao što je, na primjer, jednoznačno označavanje pacijenata identifikacijskim narukvicama s barkodom, i provesti ga prije nego se poduzme bilo kakav medicinski postupak. Morat će imati i svoj etički kodeks, dostupan javnosti, a svaki će plan liječenja, prije nego se provede, liječnik morati prodiskutirati s pacijentom, odnosno s njegovom obitelji.
Ove su novosti dio novog Pravilnika o akreditacijskim standardima za bolničke zdravstvene ustanove, koji je do 13. rujna u javnoj raspravi. Da bi dobila akreditaciju, bolnica će morati razviti sustav praćenja rizika, ali i sustav promocije zdravlja i sprečavanja bolesti svojih zaposlenih, pa će tako djelatnicima bolnica biti dostupna medicinska pomoć za odvikavanje od pušenja, konzumacije alkohola i drugih opojnih sredstava, a bit će dužni razvijati komunikacijske i druge vještine potrebne u radu s pacijentima i njihovim obiteljima.
Projekt u ladici
Koliko vrijedi koja bolnica u Hrvatskoj pacijenti danas samo nagađaju ili se vode preporukama prijatelja i članova obitelji. Unatoč 10-godišnjem postojanju Agencije za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu, koja je početkom godine prešla pod kapu Ministarstva zdravstva, bolnice u Hrvatskoj danas nemaju akreditacije, izuzev tri do četiri privatne ustanove koje su ishodile međunarodnu akreditaciju. Akreditacija je važan element u radu bolnice, jer je dokaz kvalitete i sigurnosti za pacijenta te jamči zdravstvenu zaštitu sukladnu suvremenim medicinskim spoznajama, stručnim protokolima i međunarodnim kriterijima i indikacijama kvalitete.
Indikatori kvalitete i sigurnosti u zdravstvu uključuju stopu smrtnosti, posebno u kirurškim odjelima, stopu bolničkih infekcija, količinu komplikacija, razinu opreme, duljinu liječenja… Akreditacija se smatra najboljim načinom objektivnog mjerenja, no zadnjih deset godina nije bilo dovoljno da se taj plan provede i da bolnice, poput hotela, dobiju zvjezdice koje su znak njihove kvalitete. Osim što bi pacijentima dale ključne informacije o bolnici u kojoj se liječe, bolnice koje rade najkompleksnije procedure imale bi i veći budžet od onih koje rade rutinske postupke.
Bivša Agencija za kvalitetu i akreditaciju u zdravstvu prošla je i prvu fazu natječaja za sredstva iz Europskog socijalnog fonda koja bi se usmjerila na uspostavu sustava za provedbu akreditacija bolnica, no administrativnim promjenama, odnosno ulaskom u sastav Ministarstva zdravstva, taj je projekt ostao zaboravljen u ladici.
Vanjski ocjenjivači
Novi pravilnik, kada se donese, moći će se primjenjivati tek kad se za to educiraju vanjski ocjenjivači, za što po nekim procjenama treba najmanje šest mjeseci. Ako se spomenute manjkavosti isprave, a ljudi educiraju za posao procjene kvalitete pojedinih bolnica, što nije lak posao, bolnice bi prve zvjezdice mogle dobiti krajem iduće godine. Hoće li se to realizirati, veliko je pitanje s obzirom na sporost kojom se dosad pristupalo tom pitanju.
Pravilnik o akreditacijskim standardima bio je donesen već 2011. godine, ali ga iz nepoznatog razloga nisu pratili drugi dokumenti koji bi omogućili njegovu primjenu. Sad su u proceduri dva pravilnika – onaj o akreditacijama i drugi o načinu, uvjetima i postupku davanja akreditacije, što znači da će novi pravilnik, kada se donese, biti na korak bliže realizaciji.
Tako bi se privatnim bolnicama, poput Poliklinike Svjetlost, riječkog Medica i Plućne bolnice u Rockfellerovoj mogle pridružiti i druge hrvatske bolnice, one iz javnog sektora, kako bi pacijenti konačno znali idu li u bolnicu s pet zvjezdica ili im je dovoljno da se liječe u onoj koja raspolaže samo sa dvije.
HLK ima niz primjedbi
Priča o bolnicama i zvjezdicama traje toliko dugo da već pomalo sliči na vic. Novi pravilnik o akreditacijskim standardima trebao bi stvari pomaknuti s mrtve točke, ali problem je u tome što je i on napravljen površno, pa je tako iz nepoznatih razloga iz njega »ispao« hitni bolnički prijem i laboratorij, ne spominju se ambulante koje su dio bolničkih poliklinika, a nije prilagođen ISQ standardima koje bi akreditirane bolnice učinili prepoznatljivim na međunarodnoj razini. Na ove propuste upozorili su iz Hrvatske liječničke komore (HLK), te iznijeli niz primjedbi na objavljeni tekst.