RIJEKA Promet i prihod na hrvatskim autocestama porasli su za nevjerojatnih desetak posto u prvih sedam mjeseci ove godine i taj je trend apsolutni rekord od kada se vodi statistika na kompletnoj autocestovnoj mreži u državi. U tom je razdoblju gotovo dva milijuna više vozila koristilo dionice u nadležnosti Hrvatskih autocesta (ukupno 21 milijun vozila), promet je povećan za 9,83 posto i ostvaren je ukupan prihod od 864,3 milijuna kuna (povećanje od 8,6 posto). U usporedbi s prošlom godinom, HAC je do kraja srpnja zaradio od cestarine gotovo 70 milijuna kuna više i taj financijski pokazatelj postaje sve važniji argument u nastojanjima da se refinanciraju kreditne obveze nastale u razdoblju intenzivne izgradnje autocesta.

Nepovoljni krediti

Procjena je da dug dugoročno iznosi oko četiri milijarde eura, a najveći problem predstavlja podmirivanje obveza u ovoj i u idućih nekoliko godina zbog dijela izrazito nepovoljnih kredita s kratkim rokovima otplate. Tako ove godine državnim autocestovnim tvrtkama na naplatu dospijeva oko 600 milijuna eura, a iduće godine dodatnih 900 milijuna eura kreditnih obveza. Iako se povećanje prihoda od cestarine u posljednjih nekoliko godina tretiralo kao kap u moru u odnosu na ukupnu veličinu dugova, sasvim je izvjesno kako se dodatna zarada više ne može zanemarivati u kontekstu odlučivanja o budućnosti državnih tvrtki koje upravljaju autocestama, odnosno dvojbi treba li njihov dug refinancirati i zadržati ih u državnom vlasništvu ili nastaviti proces monetizacije ili privatizacije kroz prodaju većinskog vlasničkog udjela ili pozivom na javni upis dionica. Tu će stratešku odluku sigurno morati donijeti iduća hrvatska Vlada, koja se ima formirati nakon parlamentarnih izbora zakazanih za 11. rujna.

Statistika pokazuje da su tri najprometnije autoceste HAC-a redom bile autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac, autocesta Zagreb – Split -Ploče i autocesta Zagreb – Goričan. Najveći rast prometa ima autocesta A5 u Slavoniji Beli Manastir – Osijek – Svilaj, gdje je zabilježeno 12,3 posto više vozila (ukupno 425.911 vozila).

Prednjači autocesta A3

Najvažniji doprinos u izuzetnom ostvarenju ipak ima autocesta A3 Bregana – Zagreb – Lipovac s ukupno 9,3 milijuna vozila i porastom prometa od 8,3 posto. Zatim slijedi autocesta A1 Zagreb –– Split – Ploče, gdje je ukupno prošlo nešto više od 7 milijuna vozila, ali je zabilježen i nešto slabiji rast prometa od 4,5 posto. Još bolje brojke statistika bilježi na autocesti A4 Zagreb – Goričan, gdje je promet veći za 9 posto, što znači da je ovu dionicu u prvih sedam mjeseci koristilo ukupno 2,9 milijuna vozila. Najveću zaradu od cestarine u prvih sedam mjeseci ima autocesta Bregana – Zagreb – Lipovac s utrškom od 456,9 milijuna kuna, a zatim slijedi autocesta Zagreb – Split sa 298,57 milijuna kuna i autocesta Zagreb – Goričan sa 66,6 milijuna kuna. U ovoj statistici nedostaju podaci prometa i prihoda autoceste Rijeka – Zagreb, ali je već sada izvjesno kako je autocestovni sektor premašio ukupne prihode od 1,1 milijardu kuna, kao i da će do kraja godine biti premašena brojka od 2 milijarde kuna prihoda od cestarine. Kolovoz je tek počeo, a to je tradicionalno udarni prometni mjesec, pa preostaje samo očekivati obaranje novih rekorda na autocestama.