ZAGREB Najava iz Vlade da ove i iduće godine više ne namjerava kresati državni proračun potpuno je ispravna, jer bi u tom slučaju morala smanjivati ne samo proračunske plaće, nego mirovine i socijalna davanja. Zbog toga bi nastradali najsiromašniji i socijalno najugroženiji građani, kojih je u našoj državi znatno više od europskog prosjeka. 

Hrvatska spada među države s najvećim socijalnim razlikama u Europskoj uniji. Među bivšim komunističkim državama ona je rekorder po udjelu siromašnog stanovništva, ali i prema broju bogataša po stanovniku, prema inozemnim podacima. 

U našoj zemlji trenutačno živi 260 multimilijunaša, čije osobno bogatstvo iznosi više od 30 milijuna američkih dolara, ili najmanje 171 milijun kuna – prema nedavno objavljenim podacima konzultantske kuće Wealth-X, u izvješću World Ultra Wealth Report 2012-2013. Istodobno, u Hrvatskoj je siromaštvom ugroženo čak 1,3 milijuna ljudi, ili 30,7 posto stanovništva, prema podacima Eurostata. U Europskoj uniji više je siromašnih samo u Litvi, gdje se taj postotak iznosi 31,8 posto, dok se u najvećem broju zemalja njihov udio u stanovništvu kreće od četvrtine do petine. Prosjek u EU iznosi 26,3 posto. 

Budući da je mala zemlja, Hrvatska nema najveći ukupni broj multimilijunaša među zemljama srednje i jugoistočne Europe. Znatno više njih živi u Poljskoj (775) u Mađarskoj (365), dok ih Češka ima isto kao i Hrvatska, ukupno 260. Međutim, sve te zemlje imaju znatno veću populaciju, što znači da je koncentracija multimilijunaša u Hrvatskoj po stanovniku najveća u srednjoj Europi. Jedan multimilijunaš u Hrvatskoj dolazi na svakih 17 tisuća stanovnika, u Poljskoj na svakih 49,6 tisuća, u Mađarskoj na 27 tisuća, a u Češkoj na 40 tisuća. 

U usporedbi s balkanskim državama, Hrvatska je također rekorder po koncentraciji ultramilijunaša. Među europskim mediteranskim državama, više ultramilijunaša koncentrirano je samo u Portugalu, jedan na 13,4 tisuće stanovnika, te u Francuskoj, gdje jedan dolazi na 16 tisuća ljudi. Znatno manja je njihova koncentracija u Italiji, Španjolskoj, Grčkoj i Turskoj. Najveću koncentraciju multimilijunaša imaju najbogatije države u svijetu. Švicarska ima jednog na 1.500, a Njemačka i SAD po jednog na 5.200 stanovnika. 

Kuća Wealth-X kaže da broj multimilijunaša u svijetu istražuje u suradnji s najvećim bankama, te da u njihovo bogatstvo ubraja ne samo gotovinu, nego dionice, kuće i druge nekretnine, umjetničke zbirke, zrakoplove i ostale vrijednosti. Zanimljivo je kako se broj multimilijunaša u Europi neznatno smanjuje, zbog krize. No, u Hrvatskoj je njihov broj ostao isti, a i njihovo ukupno bogatstvo, koje se procjenjuje na 30 milijarda dolara, ostalo je nenačeto. 

S druge strane, prema udjelu stanovništva ugroženog siromaštom Hrvatska se nalazi na drugom, neslavnom mjestu u EU. Bolje od nje plasirale su gotovo sve srednjoeuropske, balkanske i mediteranske države, uključujući Grčku, Portugal i Španjolsku, u kojima već nekoliko godina bjesni ekonomska kriza. 

Pitanje je kako hrvatske vlasti već dva desetljeća dopuštaju da socijalne, imovinske i dohodovne razlike u Hrvatskoj postanu tako velike. Istina, SDP-ov ministar financija Slavko Linić je predložio uvođenje poreza na imovinu, a kasnije na nekretnine. No, HNS kao koalicijski partner SDP-a u Vladi, zajedno s oporbenim HDZ-om, odbili su te prijedloge. Lobistima, koji su se protivili porezu na nekretnine, pošlo je za rukom da znatan dio javnosti uvjere u nemoguće: da najveće štete od tog nameta neće imati najbogatiji, nego najsiromašniji.