Foto Vedran Karuza
Hrvatska udruga za igre na sreću procjenjuje da građani godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta naplatiti oko milijardu kuna poreza
ZAGREB Svjetsko prvenstvo u nogometu koje počinje u četvrtak značit će, ako je suditi po dosadašnjim iskustvima, pojačan odlazak Hrvata u kladionice. Prema podacima Hrvatske udruge za igre na sreću svake druge godine u lipnju, kada se održava europsko ili svjetsko nogometno prvenstvo, pojačava se interes za klađenje. Tako je u lipnju 2016. godine kada je u Francuskoj održano Europsko prvenstvo klađenje povećano za 20 posto u odnosu na lipanj 2015. godine kada nije bilo tako velikog nogometnog natjecanja.
Od svake te uplate, koliko god sitna bila, država će ubrati pet posto, a od svakog dobitka kojeg igrač ostvari, ovisno o njegovoj visini, od deset do trideset posto.
Mimo zakona
No, početak Svjetskog prvenstva bio je prilika da iz Hrvatske udruge za igre na sreću upozore da država, ali i oni, gube dio kolača od kladionica koje, kako tvrde, na hrvatskom tržištu posluju ilegalno. Riječ je o kladionicama koje posluju putem interneta i koje državi ne plaćaju ni naknadu od pet posto na uplate, niti su obveze proslijediti porez koji igrači plaćaju na dobitke. U Udruzi procjenjuju da građani Hrvatske godišnje na ilegalnim internet kladionicama potroše oko tri milijarde kuna, a da država, jer njihov rad nije reguliran, propušta godišnje naplatiti oko milijardu kuna poreza. Nadaju se, kažu, da će država što prije blokirati ili na drugi način regulirati poslovanje stranih kladionica koje na hrvatskom tržištu ilegalno posluju putem interneta.
– Tražimo da institucije naše države hitno zaštite nas koji osim plaćanja naknada i poreza poslujemo poštujući sve zakone i propise. Također, tražimo da se hitno onemogući poslovanje stranih online kladionica koje u Hrvatskoj ne plaćaju ni naknade, ni poreze, a zbog čega će samo ovaj mjesec iz proračuna iscuriti milijuni kuna. Apeliramo na Vladu Republike Hrvatske, na nadležno Ministarstvo financija i sve druge institucije da se što prije blokiraju ili na drugi način reguliraju ilegalne strane internet kladionice, kazala je Matea Mateković, predstavnica HUZIS-a, udruge koja okuplja hrvatske tvrtke priređivače igara na sreću.
Golem gubitak
Prema podacima Fine u prošloj je godini u djelatnosti klađenja i kockanja ostvaren prihod od 2,7 milijardi kuna, od čega oko 500 milijuna kuna otpada na Hrvatsku lutriju, pa ispada da prema procjenama HUZIS-a veći prihod završi na računima internetskih kladionica čije poslovanje Hrvatska uopće ne nadzire. Iz Udruge dodaju i to da je industrija klađenja u prošloj godini uplatila 750 milijuna kuna kroz koncesijske naknade, mjesečne naknade i poreze, te još indirektno kroz ostala davanja, poreze i doprinose na plaću, PDV ili poreze od zakupa. Ako je njihova računica točna to onda znači da država zbog nereguliranih internet kladionica godišnje izgubi jednak prihod kao i onaj koji naplati od registriranih kladionica. Procjena je da su se Hrvati okrenuli tim kladionicama između ostaloga zato što se od 2015. godine porez plaća na sve dobitke bez obzira na njihovu visinu, ali i zato što strane ilegalne internet kladionice ne provode zabranu primanja uplata maloljetnika, što bi se odnosi na domaće kladionice.
Europska iskustva
U Udruzi nadaju se da će država pitanje njihove nelojalne konkurencije riješiti tako da ih što prije blokira ili na drugi način regulira njihovo poslovanje. Pozivaju se na to da je većina država u Europi taj problem riješila donošenjem zakonskog okvira kojim je predviđeno blokiranje IP adresa ili blokiranje novčanih transakcija tih ilegalnih priređivača igara na sreću.
U Ministarstvu financija kažu da su svjesni problema s ilegalnim internet kladionicama, da se razmišlja o rješenju, ali da prije bilo kakvog prijedloga moraju odvagati mogućnost i da država upadne u dodatne probleme, odnosno da zabranama ili blokadama koje ne bi bile dobro osmišljene ne zaradi tužbe.
Tako je primjerice u Belgiji komisija za igre na sreću sklopila sporazume s velikim brojem pružatelja Internet usluga kojima je ugovoreno da blokiraju stranice koje se nalaze na crnoj listu ilegalnih priređivača igara na sreću. Uz to je s udruženjem banaka postignut dogovor da će banke raskinuti svoje poslovne odnose s operaterima koji omogućuju pristup ilegalnim stranicama za igre na sreću. Francuska nema crnu listu zabranjenih online stranica za klađenje, ali njihovo tijelo nadležno za online igre na sreću može zatražiti specifičnu zabranu, pa je 2010. godine sud odredio da pružatelji internetskih usluga moraju blokirati pristup stranicama s ilegalnim kladionicama na zahtjev tog tijela.
Susjedna Italija je jedna od prvih u Europi koja je zakonom uvela blokiranje ilegalnih online prerađivača igara na sreću. U toj se zemlji na mjesečnoj bazi ažurira popis stranica za koje se smatra da nude ilegalne igre na sreću, a na njemu je više tisuća takvih stranica.
U Njemačkoj pak nikada nisu stupile na snagu odredbe koje bi značile blokiranje ilegalnih internet kladionica, ali lokalne vlasti mogu zabraniti takve stranice.
