Hrvatska teret financiranja javnog sektora prebacuje s leđa poslodavaca na sve građane

Gotovo sve članice EU glavninu poreza prikupe iz plaća zaposlenih, a Hrvatska  iz PDV-a i potrošnje

ZAGREB Hrvatska nije zemlja s prevelikim poreznim opterećenjem, kako se to obično govori. Prosječni udio poreza i doprinosa u bruto domaćem proizvodu 28 članica EU iznosi 39,4 posto, a u Hrvatskoj 35,7 posto, po čemu je naša zemlja gotovo ista kao Velika Britanija i Češka, prema podacima za 2012. godinu koje je jučer objavio Eurostat.Iz najnovijih podataka statističkog zavoda Europske komisije očito je kako je porezni teret u Hrvatskoj za desetinu niži od europskog prosjeka. Hrvatski porezi na rad i kapital, pak, spadaju među najniže u Europi, vjerojatno zato što vlasti žele poštedjeti investitore kako bi im naša zemlja bila privlačnija. 

Porezno opterećenje u Hrvatskoj sustavno se smanjuje već desetak godina. Eurostat kaže da su članice EU godine 2012. povećale porezno opterećenje u BDP-u na 39,4 posto, u odnosu na 38,8 posto iz 2011. godine.

Porezni je teret istodobno povećan i u Hrvatskoj, sa 35,3 na 35,7 posto u 2012. godini. Međutim, u usporedbi s 2002. godinom, prosječni teret u 28 zemalja EU ostao je potpuno isti, a u Hrvatskoj se stanjio s 37,9 na 35,7 posto.

U poreznom opterećenju danas prednjači Danska, gdje ono čini 48,1 posto BDP-a. Slijede je Belgija (45,4) i Francuska (45), Švedska, Finska i Italija (oko 44 posto) te Austrija (43,1 posto).

        Prosjek EU                    39,4        Danska                         48,1        Francuska                     45.0        Italija                            44,0        Austrija                         43,1         Mađarska                      39,2        Njemačka                      39,1        Slovenija                        37,6        HRVATSKA                   35,7        Poljska                          32,5        Estonija                         32,4        Rumunjska                     28,3        Bugarska                       27,9

Ipak, Hrvatska ima veći teret u usporedbi sa sličnim zemljama iz srednje Europe. Litva, Latvija i Bugarska imaju opterećenje između 27 i 28 posto, Rumunjska i Slovačka po 28,3 posto, a Poljska 32,5 posto. Veći teret od Hrvatske imaju samo Slovenija (37,6) i Mađarska (39,2).

Hrvatska, međutim, bitno se razlikuje od drugih zemalja po tome tko joj puni proračun. U gotovo svim zemljama, rad je glavni izvor prihoda: putem poreza i doprinosa na plaće članice EU prosječno namiču 51 posto državnog proračuna. U Hrvatskoj porezi na rad čine 40,7 posto proračunskih poreznih prihoda.

Manje od naše zemlje prikupe tim putem samo Bugarska, Cipar, Velika Britanija i Malta. Također naša zemlja od kapitala prikupi samo 10,3 posto poreznih prihoda, po čemu je pri dnu ljestvice, jer je to upola manje od europskog prosjeka (20,8 posto).

Glavninu proračunskih prihoda Hrvatska ubire putem PDV-a, pa se po udjelu poreza na potrošnju od 49,1 posto u prihodima proračuna nalazi na drugom mjestu u EU, odmah iza Bugarske (53,3 posto).

Prosjek u EU iznosi 28,5 posto, što zorno pokazuje da Hrvatska, za razliku od većine zemljama, teret financiranja javnog sektora prebacuje s leđa poslodavaca (rada i kapitala) na sve građane, putem povećavanja PDV-a. Analitičari Europske komisije upozoravaju da prevaljivanje poreznog tereta na potrošače potiče rast socijalnih nejednakosti u zemlji.         