ZAGREB Hrvatski državni proračun, čini se, nijedne godine ne može izbjeći prijetnje da će početi pucati zbog »duhova iz prošlosti«. Takvo nešto i ove, ali i sljedećih godina, prijeti prvenstveno proračunu Ministarstvu branitelja, a onda po svemu sudeći i cijeloj državnoj blagajni. Ovaj put riječ je postupcima vlasti iz sredine i s kraja devedesetih godina kada su pripadnici Hrvatskog vijeća obrane zbrinuti kao pripadnici Hrvatske vojske, odnosno ranjenima je omogućena invalidska mirovina, a obiteljima poginulih obiteljska. 

Tako je u razdoblju od 1997.  do 2001. godine doneseno više od deset tisuća rješenja kojima se pripadnicima HVO-a priznaje pravo na osobnu invalidninu na osnovu ranjavanja na južnom bojištu. Na osnovu toga dio njih je ostvario pravo na braniteljsku mirovinu, ali sama rješenje u kojima im se priznaje invaliditet nikada im nisu uručena nego su čuvana u Ministarstvu obrane. Tako su ti ljudi imali pravo samo na mirovinu, ali  ne i na skrb, naknadu za tuđu pomoć ili  stambeno zbrinjavanje, što bi im omogućilo rješenje o invalidnosti.  

No, dio rješenja 2002. godine pod nerazjašnjenim okolnostima nestaje  iz MORH-a, a sumnja se da ih je otuđio bivši djelatnik, i protiv države se podižu prve tužbe u kojima se traži isplata i svih ostalih prava.

Te presude i isplate potvrdili su nam i u Ministarstvu branitelja, a bivši ministar  branitelja Tomislav Ivić kazao nam je da »može potvrditi da je takvih slučajeva bilo i u njegovo vrijeme, iako su bili rijetki«. Nedavno je u jednom slučaju sud odlučio da država mora  isplatiti 4,5 milijuna kuna na ime naknada i zateznih kamata za razdoblje od 1998. do 2008. godine te još dodatnih 30 tisuća kuna,  za duševne boli jer se čovjek koji je po rješenju ratni vojni invalid osjećao diskriminiranim zbog neisplate prava koja mu po tom statusu pripadaju. Tek slijedi tužba za razdoblje od 2008. godine. 

–   Bila je to politička odluka predsjednika Franje Tuđmana i ministra obrane Gojka Šuška, da se ti ljudi koji su pripadnici HVO-a, a ratovali su zajedno s Hrvatskom vojskom zbrinu, tvrde Marinko Krešić i Ljubo Ćesić Rojs koji su  krajem devedesetih potpisivali dokumente za zbrinjavanje vojnika HVO-a i njihovih obitelji. Rojs procjenjuje i to da će biti još tužbi protiv države i priznaje da je u nekim slučajevima i on bio pozvan kao svjedok, te kalkulira da bi država ako se tužbe nastave mogla platiti nekoliko stotina milijuna kuna.  

Na upit kako planira zaustaviti omasovljene  tužbi u kojima bi nekoliko tisuća ljudi, u najradikalnijem scenariju čak i deset tisuća, moglo tužiti državu i dobiti milijune kuna odštete, iz Vlade odgovaraju da tri ministarstva – branitelja, uprave i rada i mirovinskog sustava intenzivno rade na pronalaženju rješenja za ovaj slučaj. 

Cijeli tekst pročitajte u tiskanom izdanju Novog lista, u nedjelju, 7. listopada 2012.