Hrvatska je četvrti put u skupini EU članica za koje je Europska komisija utvrdila da je potrebno provesti dubinsku analizu kako bi se vidjelo postoji li opasnost od pretjeranih makroekonomskih neravnoteža. U Izvješću o mehanizmu upozorenja, objavljeno u srijedu, EK je utvrdio da za 2017. godinu treba provesti dubinsku analizu makroekonomskih neravnoteža za 13 zemalja članica, a uz Hrvatsku su na listi Bugarska, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Irska, Italija, Nizozemska, Portugal, Slovenija, Španjolska i Švedska. Te će analize biti objavljene koncem veljače iduće godine. Osim Izvješća o mehanizmu upozorenja, Komisija je u srijedu objavila i Godišnji pregled rasta u EU-u te Zajedničko izvješće o zapošljavanju čime je započeo novi ciklus Europskog semestra.

U ožujku ove godine Komisija je utvrdila da Hrvatska ima prekomjerne makroekonomske neravnoteže zog rizika povezanih s visokom razinom javnog, kao i korporativnog i vanjskog duga u kontekstu visoke nezaposlenosti. No, uz ocjenu da je Vladin program dovoljno ambiciozan za ispravljanje neravnoteža, Komisija je zaključila da neće pokretati korektivni postupak protiv Hrvatske.

Ažurirani podaci, pak, pokazuju poboljšanje u većini područja. No, Hrvatska i dalje ima negativnu neto međunarodnu investicijsku poziciju, dok je razina javnog i privatnog duga (posebno korporativnog) vrlo visoka. S druge strane, Komisija ponovo navodi da se javni dug nakon pet godina brzog rasta stabilizirao na vrlo visokoj razini. Njegov udio u BDP-u, kao što je zaključeno i u jesenskim prognozama, trebao bi padati u idućem razdoblju. Komisija ponavlja i kako se privatni dug počeo smanjivati, ali je i dalje visok. Upozorava se da je veliki dio domaćeg duga u eurima, što povećava tečajni rizik zbog visoke vanjske zaduženosti. Financijski sektor, pak, unatoč dobroj kapitaliziranosti, i dalje ima velik dio kredita koji se ne vraćaju. Podsjeća EK i da stopa nezaposlenosti također pada, što je dijelom rezultat i smanjivanja radne snage te upozorava kako je relativno značajan dio stanovništva izložen riziku siromaštva i socijalne isključenosti što je pak povezano s niskom stopom zaposlenosti i aktivnosti.