Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 9° 6
Sutra: 9° 9° 6
7. prosinca 2019.
Europa stari

Hrvatska ostala bez 44,5 tisuća kućanstava: 'Djecu koja su ostala odgajaju bake i djedovi'

Foto arhiva NL
Foto arhiva NL
Autor:
Objavljeno: 4. lipanj 2019. u 22:10 2019-06-04T22:10:12+02:00

Gotovo polovina europskih kućanstava s djecom ima samo jedno dijete, oko 40 posto kućanstava dvoje, a 13 posto njih troje ili više djece. Gotovo identična situacija je i u Hrvatskoj, dok je u Irskoj najviše kućanstava s troje ili više djece, slijede Finska i Belgija

ZAGREB - Prosječno hrvatsko kućanstvo lani je imalo 2,8 članova, jednako kao i deset godina prije, što je najviše u EU, kažu »friški« podaci Eurostata o kućanstvima i obiteljima u EU, prema kojima Hrvatska broji 1,47 milijuna kućanstava. Prosječan broj članova kućanstva u EU je 2,3 člana, a za razliku od najvećeg u Hrvatskoj, on je najmanji u Švedskoj - 1,8 članova, zatim u Njemačkoj i Danskoj, po dva člana. Od 2008. do 2018. broj članova kućanstava svuda je u EU padao, osim u Hrvatskoj, Luksemburgu, Velikoj Britaniji i Nizozemskoj, a najviše na Malti. Hrvatska je, istovremeno, jedna od rijetkih zemalja u kojima je unatrag deset godina smanjen broj kućanstava, izgubili smo ih gotovo 44,5 tisuća. Za razliku od ukupnog broja kućanstava u EU, koji je porastao s 203 milijuna 2008. godine na gotovo 223 milijuna lani, u Hrvatskoj, Bugarskoj, Litvi i Danskoj broj kućanstava pada.

Samohrani roditelji

Evidentno je da Europa stari, jer od 223 milijuna kućanstava samo jedna trećina, oko 65 milijuna, kućanstva su s djecom. Najviše ih je, pritom, u Irskoj (39 posto), zatima na Cipru, u Poljskoj i Slovačkoj (po 36 posto), dok u Hrvatskoj djeca žive u 34 posto kućanstava. Najgora je situacija u Njemačkoj i Finskoj (po 22 posto), kao i u Švedskoj, Austriji i Bugarskoj. Gotovo polovica europskih kućanstava s djecom ima samo jedno dijete, oko 40 posto kućanstava dvoje, a 13 posto njih troje ili više djece. Gotovo identična situacija je i u Hrvatskoj. U Irskoj je najviše kućanstava s troje ili više djece (26 posto), slijede Finska, Belgija i Francuska s oko 19 posto, dok su na suprotnom kraju ljestvice - s manje od deset posto kućanstava s troje ili više djece - Bugarska, Portugal, Španjolska i, primjerice, Italija.
Hrvatska ima, kaže statistika, najmanje obitelji sa samohranim roditeljima, šest posto od svih kućanstava u kojima žive djeca, dok je taj postotak najveći u Danskoj (29 posto) i Estoniji, zatim Litvi i Švedskoj. Nakon Hrvatske, najmanje je obitelji samohranih roditelja u Rumunjskoj (sedam posto) pa u Grčkoj, Slovačkoj i Finskoj (oko osam posto).

Samačka kućanstva

Jedna trećina svih kućanstava u EU su samačka kućanstva. U Hrvatskoj ih je u prošloj godini bilo 23 posto, što je dva postotna poena manje nego deset godina prije. Naših je samačkih kućanstava dvostruko manje nego u, primjerice, Finskoj ili Estoniji, dok prednjači Švedska sa čak 57 posto. Broj samačkih kućanstava je unatrag deset godina u EU doživio najviši rast, od čak četiri postotna boda. S druge strane, izvan granica EU, Makedonija ima tek devet posto samačkih kućanstava, a puno manje od EU prosjeka broje ih i Srbija, Crna Gora ili Turska.
Parova je s djecom u Hrvatskoj gotovo 20 posto, a parova bez djece podjednako, 18 posto. Broj parova s djecom i bez njih je kod nas unatrag deset godina podjednak. Zanimljivo je da smo na vrhu ljestvice po broju »drugih tipova kućanstava s djecom«, kojih je u Hrvatskoj najviše u EU - 12,5 posto, odnosno dvostruko više od prosjeka EU, koji iznosi pet posto. Jednako tako, imamo i najviše »drugih tipova kućanstava bez djece«, čak 25 posto, dok je prosjek EU također dvostruko manji. U Danskoj i Finskoj je, usporedbe radi, broj »drugih kućanstava s djecom« najmanji u EU, manji od dva posto, ali je zato, pogleda li se izvan granica EU-a, još i veći nego u Hrvatskoj - u Makedoniji, Srbiji, i Crnoj Gori, u kojima doseže i preko 25 posto. Ne, nije riječ o tome da Hrvatska i zemlje regije imaju više, primjerice, udomiteljskih obitelji, nego je riječ o, kako pojašnjavaju demografi, obiteljima u kojima djecu odgajaju bake i djedovi, kao i ostali članovi. Svima nam se događa velik odljev mladih ljudi u inozemstvo, a time i jedna od posljedica istovjetna onoj 60-tih i 70-tih godina, da djeca ostaju u Hrvatskoj kod ostalih članova obitelji, ponajviše baka i djedova. Jednako tako, dvostruko veći broj »drugih obitelji bez djece« u Hrvatskoj u odnosu na EU prosjek govori u prilog većem broju staračkih kućanstava.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.