Novoizabrani ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. David Smith / Snimio Denis LOVROVIĆ
'Stanje se najbolje vidi u usporedbi sa Slovenijom čija je razina ulaganja u područje istraživanja i razvoja u 2016. bila gotovo dvostruka u odnosu na Hrvatsku. Mislim da takva usporedba daje poprilično jasnu sliku na što se trebamo usmjeriti u budućnosti', smatra novi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. David Smith
RIJEKA U prošloj godini zemlje Europske unije potrošile su zajedno nešto više od 300 milijardi eura na znanstvena istraživanja i razvoj novih tehnologija, a hrvatski doprinos je ponovo bio među najmanjima.
Po godišnjim izdvajanjima za istraživanja i razvoj, izraženima kroz postotak BDP-a, i dalje smo pri dnu ljestvice – s 0,84 posto BDP-a daleko od trenutnog europskog prosjeka koji iznosi 2,03 posto, a u društvu nekolicine zemalja koje nikako ne mogu prijeći ni granicu od 1 posto BDP-a u izdvajanjima za znanstveni i tehnološki napredak.
Ispod nas su tek Slovačka, Bugarska, Litva, Malta, Cipar, Rumunjska i Latvija. Po Eurostatovim podacima, Hrvatska je među zemljama koje su u posljednjih desetak godina napravile najmanji pomak: s 0,74 posto BDP-a u 2006. uspjeli smo se pomaknuti tek na 0,84 posto.
Za usporedbu, Slovenija se u istom razdoblju s 1,53 posto pomakla na 2 posto, a Hrvatsku su po ulaganjima na ovom području prestigle Grčka i Poljska koja su prije deset godina odvajale za znanost još manje od nas. Uskoro će to učiniti i Bugarska koja je u prošlom desetljeću također napravila veći pomak od Hrvatske.
U znanost i tehnologiju malčice se više trenutno ulaže i u Srbiji. Najviše ulažu pak Švedska i Austrija, obje s više od 3 posto godišnjeg BDP-a, a slijede ih Njemačka, Danska, Finska, Belgija, Francuska, Nizozemska i Slovenija, sve redom zemlje koje su dostigle ili prešle granicu od 2 posto BDP-a.
Slovenija je štoviše trenutno vodeća EU članica po postotku ulaganja u istraživanja i razvoj tehnologije kad je riječ o sferi gospodarstva. Upravo na području gospodarstva Slovenci ostvaruju čak 76 posto ukupnih ulaganja u razvoj znanosti i tehnologije, slično kao i Bugarska i Mađarska.
U Hrvatskoj se na ovaj sektor odnosi 45 posto ukupnih ulaganja u razvoj znanosti i tehnologije, dok se ostala ulaganja tiču vladinog sektora (22 %) i visokog obrazovanja (33 %).
S obzirom da u državnom proračunu za 2018. nema drastičnijeg pomaka u izdvajanjima za znanstvenu produkciju, teško je očekivati da će Hrvatska do 2020. početi hvatati vlak za ostatkom Europe.
Najnovije podatke Eurostata prokomentirao je i novi ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, dr. sc. David Smith.
– Općenito gledajući, vrlo je ohrabrujuće što zemlje EU-a nastavljaju s održavanjem relativne razine ulaganja u području istraživanja i razvoja. Pogotovo ako to promatramo u kontekstu ukupnog gospodarskog oporavka europskih zemalja, što znači da rast ulaganja u ovom području prati ukupan gospodarski rast. To se odnosi i na Hrvatsku, iako je, naravno, razočaravajuće vidjeti da su naša ulaganja još uvijek ispod prosjeka.
To se možda najbolje vidi u usporedbi sa Slovenijom čija je razina ulaganja u područje istraživanja i razvoja u 2016. bila gotovo dvostruka u odnosu na Hrvatsku. Mislim da takva usporedba daje poprilično jasnu sliku na što se trebamo usmjeriti u budućnosti, smatra Smith.