Konkurentnost

Hrvatska itekako zaostaje: Podaci otkrivaju da plaće u nas rastu sporije nego u srednjoj Europi

Branko Podgornik

Foto Sergej Drechsler

Foto Sergej Drechsler

Većina novih članica EU-a plaće povećava po stopi od šest posto već barem tri godine, pokazuju podaci EK



ZAGREB – Zaposleni u obrazovanju, policiji i ostalim dijelovima javnog sektora zadovoljno očekuju povećanje plaća od najmanje šest posto u novoj godini, ali poslodavci kritiziraju Vladu da je previše popustila njihovim zahtjevima. Tvrde da plaće u javnom sektoru rastu brže od produktivnosti. To će, kažu, dodatno financijski opteretiti poduzeća te smanjiti konkurentnost hrvatskoga gospodarstva, pa će investitori otići u druge zemlje.


Međutim, čini se da su bojazni poslovnih ljudi pretjerane. Hrvatska prema rastu plaća – iako su se proteklih godina povećavale po nominalnoj stopi od četiri do pet posto – daleko zaostaje za usporedivim zemljama srednje Europe, koje se i brže razvijaju od nas.


Većina novih članica Europske unije plaće povećava po stopi od šest posto već barem tri godine za redom, prema podacima Europske komisije. Štoviše, u Rumunjskoj, Bugarskoj i Mađarskoj došlo je do eksplozije plaća, koje skaču po 10 do 15 posto godišnje.




Teško je reći da zaposleni u Hrvatskoj dobivaju više nego što zaslužuju, jer su se njihove plaće u prvih deset mjeseci ove godine povećale za 3,6 posto, prema podacima Državnog zavoda za statistiku. Ako se uzme u obzir rast cijena, prosječna neto plaća je realno napredovala 2,9 posto, otprilike istim tempom kao i gospodarstvo. U listopadu je iznosila 6.496 kuna, a u bruto iznosu 8.813 kuna.


Zanimljivo je da na vrhu popisa onih koji su najviše povećali primanja zaposlenih nema ugostiteljstva i turizma, građevinarstva i trgovine. Firme iz tih djelatnosti najviše se žale na manjak radnika, a neke tvrde da ih plaćaju znatno bolje nego prije. Međutim, službena statistika pokazuje drukčije.


Najveći skok neto plaća zabilježen je u informatici (9,7 posto), farmaceutskoj industriji (8,8 posto) te proizvodnji predmeta od kože (8 posto), što svima popravlja prosjek. Nekima su plaće i pale, najviše u brodogradnji, koja je došla na rub opstanka.


Da Hrvatska postupno zaostaje, vidljivo je i iz rasta bruto plaća. Prema Eurostatu, u listopadu su bruto plaću višu od tisuću eura imale Slovenija (1.742 eura), Poljska (1.212), Hrvatska (1.187), Slovačka (1.132) i Rumunjska (1.071 eura). Stoga je Hrvatska gospodarska komora (HGK) ovih dana priznala da su strahovi od gubitka hrvatske konkurentnosti u EU-u zaista neutemeljeni.


– Očito je da dinamičan rast troška plaća u Hrvatskoj zasad ne narušava konkurentnost u odnosu na slične zemlje, osobito jer se u dijelu zemalja (Mađarska, Bugarska i Rumunjska) on u pravilu kreće po visokim dvoznamenkastim stopama rasta, uočio je Sektor za komunikacije HGK-a.


Ukratko, plaće u cijeloj srednjoj Europi rastu daleko brže od produktivnosti gospodarstva. Radnika ima sve manje, a poslodavci ih žele odvratiti od iseljavanja u razvijene zemlje. No, to nije jedini razlog za bolje nagrađivanje zaposlenih. Neke su države, poput Poljske i Češke, odlučile da više neće biti izvor jeftine radne snage za kompanije iz bogatijih zemalja. Žele povećati dodanu vrijednost vlastite proizvodnje i potaknuti selidbu svojih radnika u profitabilnije i bolje plaćene djelatnosti.


Primjerice, poljski premijer Mateusz Morawiecki ocijenio je kako su liberalne reforme proteklih desetljeća dovele do toga da su »plodovi rasta Poljske uvelike otišli u inozemstvo ili poljskoj gospodarskoj eliti, a ne u novčanike većine građana«. Stoga je vlada u Varšavi nedavno najavila da će se minimalne plaće Poljaka do 2023. povećati 80 posto, na 4.000 zlota, odnosno 7.000 kuna.