DESI indeks

Hrvatska i dalje ima najskuplji brzi internet u EU: Europska komisija za to krivi – Vladu i HT

Jasmin Klarić

EK u izvješću o DESI indeksu za Hrvatsku na ovu temu kaže kako se čini da se izgradnja takvih mreža »blokira na razini države te Hrvatska riskira gubitak EU-ovih sredstava«



ZAGREB Hrvatska je i dalje, po jučer objavljenom Indeksu digitalnog gospodarstva i društva za 2018. godinu (DESI), pri samom dnu EU-a po raširenosti i brzini širokopojasnih mreža za pristup internetu. Pritom je i dalje neprikosnoveno na vrhu po skupoći pristupa širokopojasnom internetu, dakle, po ovogodišnjem izvješću Europske komisije stvari se nisu mnogo promijenile u odnosu na lani.


Ali su ocjene mnogo konkretnije. Naime, EK smatra da su krivci za ovakvo zabrinjavajuće zaostajanje Hrvatske Vlada i najjači operater, HT grupa. »Hrvatsko tržište i dalje je u znaku snažne tržišne prisutnosti pozicioniranog operatora, koji kontrolira više od 71 % tržišta fiksne mreže.


Brutalno kasni


Hrvatska agencija za zaštitu tržišnog natjecanja pozicioniranom je operatoru odobrila produljenje kontrole nad operatorom Optima Telekomom do 2021. i ta odluka neće pridonijeti poboljšanju tržišnog natjecanja u tom sektoru«, ispisuju se opore rečenice u izvješću o DESI indexu za 2108. godinu (na drugom mjestu se kaže da je »pozicionirani operater« – HT grupa). U izvješću stoji i kako bi se zakonskim uređenjem moglo pridonijeti povećanju ulaganja alternativnih operatora, te kako bi se zakonsko uređenje moglo usmjeriti i na smanjenje tržišnih neravnoteža radi poboljšanja položaja Hrvatske, koja u pogledu indeksa cijena širokopojasnog pristupa bilježi najniže rezultate. Korisno bi, kaže se dalje, bilo ubrzati uvođenje odobrenih pristupnih i posredničkih mreža koje se financiraju sredstvima EU-a.





Gledano cijeli DESI indeks, Hrvatska ipak nije najgora u EU-u, nalazi se na 22. (lani na 23.) mjestu. Ističe se time da građani koriste internet više od prosjeka EU-a, a i poduzeća brzo uvode internetske tehnologije. Problem je u povezivosti. Tu smo, kao i lani, na predzadnjem 27. mjestu, a na dno nas vuku povezanost brzom i ultrabrzom širokopojasnom mrežom (26. u EU). Ono gdje je Hrvatska uvjerljivo najgora je – cijena. Po indeksu cijena širokopojasnog pristupa (izračunatog na osnovi 12 potrošačkih košarica i prosječne plaće) Hrvatska ima 63 boda (od 100, više je bolje), dok je prosjek Unije 87.



Hrvatska, međutim, na tom planu brutalno kasni.


Posrednička mreža


Naime, još prošlog ljeta Europska komisija je Hrvatskoj dala zeleno svjetlo za projekt vrijedan 101,4 milijuna eura za izgradnju agregacijske optičke mreže koja bi internet dovela do praga svih kućanstava. Svim operaterima bi zatim, po jednakim uvjetima, bio ponuđen zakup kapaciteta. Uz to, 86,2 milijuna eura od te svote bilo bi financirano iz Europskog fonda za regionalni razvoj.No, Vlada je tek 19. travnja ove godine usvojila prijedlog odluke o donošenju Nacionalnog programa razvoja širokopojasne agregacijske infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja – što znači da je stvarni početak radova još dosta daleko. EK u izvješću o DESI indeksu za Hrvatsku na ovu temu kaže kako se čini da izgradnja takvih mreža »blokira na razini države te Hrvatska riskira gubitak EU-ovih sredstava«. I još: »U tom kontekstu, alternativni operatori imali bi najveće koristi od uvođenja posredničke mreže. Općenito, Hrvatska bi mogla uložiti veće napore u osiguravanje tržišnog natjecanja u tom području«.Ukratko, EK je vrlo jasno i nimalo diplomatski za spori, nedostupni i u Uniji najskuplji internet optužila hrvatsku Vladu i njen (ne)rad od kojeg koristi ima samo – HT.