Izbori u susjedstvu

Hrvatska duboko u BiH izborima: Plenković tvrdi da Komšićev izbor nije dobar za cijelu Bosnu i Hercegovinu

Hina

snimio Davor Kovačević

snimio Davor Kovačević

Iako je Čović pretrpio poraz od Komšića u utrci za novi mandat, Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), najjače političke stranke u Federaciji, pozvao ga je na koaliranje radi uspostave vlasti.



ZAGREB – Hrvatski premijer Andrej Plenković u ponedjeljak je poručio kako je izbor Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine scenarij koji nije dobar za hrvatski narod, ali ni općenito za tu državu.


“Ponovno smo se zahvaljujući pozitivnom pravnom okviru koji postoji u BiH doveli u situaciju da pripadnici jednog konstitutivnog naroda na teritoriju Federacije biraju predstavnika u Predsjedništvu drugom narodu”, ustvrdio je premijer.


“Mislim da to nije dobro i da je cilj svih u BiH da se sva tri konstitutivna naroda osjećaju dobro i da su privrženi svojoj domovini Bosni i Hercegovini”, dodao je Plenković.




Izrazio je žaljenje što na tu funkciju nije izabran predsjednik HDZ BiH Dragan Čović jer je on u mandatu od protekle četiri godine “napravio ključni iskorak, uz hrvatsku podršku, na putu BiH prema Europskoj uniji”, naglasivši kako je “ta činjenica mogla i trebala biti honorirana”.


“U svakom slučaju nije dobro da se takav scenarij ponavlja”, zaključio je premijer.


Usprkos tome Plenković je pozdravio održavanje općih izbora u toj zemlji i čestitao svima koji su izabrani na različitim razinama vlasti, te je naglasio kako će Zagreb nastaviti dobru suradnju s bosansko-hercegovačkim institucijama i “gajiti dobre, kvalitetne odnose”, te se u isto vrijeme zalagati za poštivanje principa jednakopravnosti svih konstitutivnih naroda.


“Nas puno toga veže za BiH, svi naši potezi, osobito u vrijeme ove vlade, bili su vrlo prijateljski i otvoreni prema cijeloj zemlji i prema svim njezinim institucijama”, kazao je Plenković, podsjetivši na zajedničku inicijativu njega i predsjedatelja tamošnjeg Vijeća ministara za zajedničku sjednicu vlade u srpnju prošle godine u Sarajevu.


Dodao je kako dvije zemlje imaju više od 2 milijarde eura trgovinske razmjene, kako je Hrvatska u BiH investirala milijardu i 200 milijuna eura, te kako je proteklih godina tamo otvorila dva konzulata (Vitez i Livno), dva dopisništva Hrvatske radio-televizije (Sarajevo i Mostar), te dva ureda Hrvatske gospodarske komore (Sarajevo i Mostar).


Kao primjer jačanja odnosa Plenković je naveo i ponovno uvođenje linije Croatia Airlinesa između Zagreba i Mostara, suradnju po pitanju sprječavanja nezakonitih migracija te hrvatsku podršku BiH na putu prema EU-u.


“Mislim da stoga svi politički akteri i stranke u BiH moraju biti svjesni da većeg i iskrenijeg saveznika od Hrvatske među članicama EU-a sigurno nemaju”.



Čelnik MOST-a Božo Petrov na svojoj Facebook stranici pozvao je da Hrvatska ne primi Željka Komšića u Zagrebu kao predstavnika Hrvata, jer, tvrdi, on to nije. Evo što je čelnik MOST-a napisao:


“Dragi Hrvati u BiH, niste sami! Nametanje Komšića voljom bošnjačkih birača već treći put pokazuje nam bolnu činjenicu kako se ovakav izborni zakon zloupotrebljava kako bi se dokidala prava hrvatskome narodu. Željko Komšić, za razliku od sramotne suradnje koju je u prošlosti imao s određenim hrvatskim političarima, ne smije biti primljen u Zagrebu kao predstavnik Hrvata jer on to nije!


Vrijeme je da se Republika Hrvatska krene ponašati suvereno i ispunjavati svoju ustavnu dužnost o zaštiti Hrvata u BiH. Hrvatska je članica EU više od 5, a NATO-a više od 9 godina. Takva vanjskopolitička pozicija mora biti iskorištena kako bi se ovoga puta svijetu pokazalo što Hrvati u BiH prolaze, s ciljem pronalaska rješenja i prestanka kolektivne i sustavne, višedesetljetne majorizacije Hrvata u BiH.


Pozvao sve političare da se zauzmu za Hrvate u BiH


Pozivam sve kolegice i kolege koje se bave politikom da, bez obzira na političke preferencije, ideološka stajališta i različitosti među nama, svi zajedno strateški i konkretno stanemo u zaštitu Hrvata u BiH. Očekujem i da hitno na tematskoj saborskoj sjednici usuglasimo početne korake međustranačkog djelovanja i komuniciranja ovog problema, jer tako se očito u Europi u 21. stoljeću treba štititi demokracija, pravo glasa i dostojanstvo jednog europskog naroda”



“Zato smo i unutar EU-a često govorili kako pitanje duha Daytonskog sporazuma, a to je legitimna zastupljenost tri konstitutivna naroda, treba biti poštovano. To je bitno za koheziju i kvalitetno funkcioniranje BiH”, zaključio je Plenković.


Predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković poručio je kako su “i Hrvati i Bošnjaci i Srbi konstitutivni narodi” te da se “samo na toj konstitutivnosti i jednakopravnosti može graditi budućnost” te države.


“Ovo što se dogodilo svakako nije dobro i sad treba tražiti načine i mehanizme kako osigurati prava hrvatskog naroda”, dodao je Jandroković.


Iako je Čović pretrpio poraz od Komšića u utrci za novi mandat, Bakir Izetbegović, predsjednik Stranke demokratske akcije (SDA), najjače političke stranke u Federaciji, pozvao ga je na koaliranje radi uspostave vlasti.


“Preporučio bih Čoviću da bude dio vlasti i predstavlja hrvatski narod proporcionalno osvojenim glasovima”, izjavio je Izetbegović iako je dodao kako bi u SDA najradije koalirali s “probosanskim strankama koje neće kočiti procese i reforme”.


HDZ BiH, kako je u izbornoj noći najavio Čović, tek treba definirati dalje korake i odlučiti što poduzeti.


Naznačio je kako će pri tom u ovoj stranci posebice voditi računa o tome kako zaštititi interese hrvatskog naroda iz čega je moguće zaključiti kako bez obzira na Čovićev poraz u HDZ-u razmišljaju o tome da nastave biti dio izvršne i zakonodavne vlasti u zemlji.