Foto ilustracija (ne prikazuje zagađene proizvode) / Sergej Drechsler
Unatoč svim kontrolama, u prodaji se ipak može naći hrana koja sadrži potencijalno patogene mikroorganizme ili mikroorganizme kvarenja, koji mogu prouzročiti različita oboljenja ljudi
ZAGREB Inspekcije proizvođačima hrane dolaze u posjet periodično no oni su u ovlaštenim laboratorijima dužni provoditi i samokontrolu. Hrvatska agencija za hranu objavila je izvješće Centra za sigurnost hrane o rezultatima samokontrola proizvođača tijekom tri godine, no ne navodi se o kojim je godinama riječ.
U većini od 15 kategorija hrane, stoji u izvješću, utvrđen je povećan broj aerobnih mezofilnih bakterija, enterobakterija, zatim plijesni i kvasaca – što su, sve redom, indikatori lošije higijene u proizvodnom procesu, koji utječu i na raniji početak kvarenja hrane. U manjem broju uzoraka utvrđena je, međutim, i kontaminacija bakterijama S. aureus, L.monocytogenes , E. coli, Salmonella spp., koje su potencijalno patogene.
Upitna higijena
Unatoč svim kontrolama i utvrđenim postupcima koje provode inspekcijska tijela ili sami proizvođači, na tržištu se ipak može naći hrana koja sadrži potencijalno patogene mikroorganizme ili mikroorganizme kvarenja, koji mogu prouzročiti oboljenja ljudi – stoji u izvještaju Centra.
U tri je godine analiziran 15.281 uzorak hrane, odnosno više od pet tisuća uzoraka svake godine, najviše polugotovih i gotovih jela, potom kolača, žitarica, mlinskih, pekarskih i konditorskih proizvoda te tjestenine; mesa i mesnih proizvoda; mlijeka i mliječnih proizvodi, bezalkoholna pića, pivo i led, začini i ostalo.
»Domaća hrana je najkvalitetnija i najsigurnija, jer prolazi rigorozne kontrole od farme do police u trgovini. I zato pozivamo potrošače da kupuju meso s hrvatskih farmi«, poziv je Ministarstva poljoprivrede potrošačima u Hrvatskoj, nakon što su poljski novinari u tamošnjoj klaonici zabilježili velike prevare s mesom bolesnih krava. Veterinarska je inspekcija, tvrde u Ministarstvu, ustanovila da meso iz te klaonice u Poljskoj nije uneseno u Hrvatsku.
Kupujmo domaće meso, poručuju iz ministarstva Tomislava Tolušića, no ni naši proizvođači, pokazuju brojke, nisu bezgrešni. I u našim se klaonicama kolje bez prisutnosti veterinara.
»Veterinarska inspekcija prošle je godine provela 2.745 službenih kontrola objekata za klanje, preradu i skladištenje hrane životinjskog podrijetla. Rezultat inspekcije su bila 703 optužna prijedloga i 17 kaznenih prijava – većinom vezanih za nedostatak sljedivosti ili neprisutnost veterinara pri klanju mesa, kao i meso bez dokumentacije, koje se odmah neškodljivo uklanja«, odgovaraju iz Ministarstva. Zakonom o hrani za te su prekršaje predviđene kazne od 50.000 do 100.00 kuna za pravnu osobu, i od 5.000 do 10.000 tisuća kuna za fizičku osobu.
Kontrolira se sve prehrambene proizvode, bez obzira na to jesu li domaće proizvodnje, ili iz uvoza, kaže Ministarstvo. »Službene kontrole provode se, u pravilu, bez prethodne najave, a uključuju i uzimanje uzoraka mesa radi analiza; kontroliramo podrijetlo i slijedivosti hrane, higijenske uvjete rukovanja hranom i njezino skladištenje.
Službene kontrole pregleda u objektima za klanje goveda obavljaju se sukladno propisima EU, prije i poslije klanja. Životinje koje pokazuju kliničke znakove sustavnih bolesti ili iscrpljenosti i mršavosti, ne smiju se klati u svrhu prehrane ljudi. Takve se životinje moraju odvojeno usmrtiti pod uvjetima koji sprečavaju kontaminaciju drugih životinja ili trupova te se moraju proglasiti neprikladnima za prehranu ljudi«, odgovor je Ministarstva.
I Poljska je članica EU, što znači da i tamo vrijede ista, stroga pravila.
Proizvođači mesa i mesnih proizvoda na kontrolu su dali oko 1.400 uzoraka i najveći je broj neispravnih imao aerobne mezofilne bakterije – čak 27 posto uzoraka u jednoj godini. Enterobakterija je jedne godine bilo pak u deset posto uzoraka. Od potencijalno patogenih bakterija, tijekom tri godine utvrđen je povećan broj S. aureus, u oko 3,5 posto uzoraka, L.monocytogenes i Salmonelle nešto manje, kao E. coli, koja je jedne godine bila prisutna u 19 uzoraka.
Od 1.600 pretraženih uzoraka kolača, enterobakterije su pronađene u 30 posto uzoraka, nešto manje uzoraka bilo je pozitivno pak na mezofilne bakterije. Od potencijalno patogenih bakterija, utvrđen je povećani broj S. aureus u oko osam posto uzoraka.
Od 300 pretraženih uzoraka sladoleda, u 35 do 60 posto njih je kroz tri godine utvrđena prisutnost aerobnih mezofilnih bakterija, a u 25 do 45 posto uzoraka enterobakterija, što alarmira na potrebu poboljšanja higijene proizvodnje. Od potencijalno patogenih bakterija, u sladoledu je utvrđena kontaminacija bakterijom B. cereus u oko 2,5 posto uzoraka, dok je kontaminacija bakterijom S. aureus utvrđena tijekom dvije godine u oko četiri posto uzoraka.
E-coli u začinima
U proizvodima od voća i povrća je tijekom trogodišnjeg razdoblja najveći broj neispravnih uzoraka utvrđen uslijed povećanog broja enterobakterija, od osam do čak 29 posto uzoraka, kao i kvasaca i plijesni. U jajima je, od potencijalno patogenih bakterija, pronađen pak povećani broj bakterije L. monocytogenes (tri posto uzoraka tijekom jedne godine).
U začinima, aditivima i srodnim proizvodima najveći je broj neispravnih uzoraka imao povećan broj potencijalno patogene E. coli – čak 17 posto uzoraka u jednoj godini. Što se tiče koncentrata za juhe i uzoraka dječje hrane, svi su uzorci bili ispravni.
Od oko tisuću uzoraka mlijeka i mliječnih proizvoda najviše je povećan bio broj kvasaca, u četiri do sedam posto uzoraka, koji je indikator higijene proizvodnog procesa. Od potencijalno patogenih bakterija, pronađena je S. aureus u oko 2,5 posto uzoraka, i E. coli u oko 3,5 posto tijekom tri godine.
