ZAGREB  Hrvatski su građani u povodu božićnih i novogodišnjih blagdana trošili kao da više nema krize, sudeći prema jučerašnjim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS). Tijekom prosinca, dok se sastavljala nova Vlada, građani su prodavaonicama u zemlji povećali prodaju za realnih 4,8 posto u usporedbi s istim mjesecom prošle godine.

Takav skok maloprodaje u Hrvatskoj ne pamti se osam godina, još od rujna 2007., kad je iznosio oko sedam posto.

– Tim izvješćem potvrđen je trend realnih godišnjih stopa rasta u trgovini na malo, koji traje od kolovoza 2014. godine, uočili su analitičari Raiffeisen banke.

Veći promet u prodavaonicama može se zahvaliti povećanju plaća, izostanku inflacije, produljenju turističke sezone i poraslim očekivanjima ljudi.

Tako visoki optimizam hrvatskih potrošača posljednji put je zabilježen u prosincu 2006., dodaje HGK. Prosječna neto plaća, primjerice, u studenom je povećana na 5.855 kuna, što znači da je realno bila 4,9 posto veća u odnosu na isti mjesec prethodne godine.

Prosinac je tradicionalno mjesec s najvećom potrošnjom, a tada se u hrvatskim prodavaonicama okrene više od 11 milijardi kuna. Boljim rezultatima vjerojatno je pridonijela povećana prodaja vozila. Prema podacima RBA, broj registriranih novih automobila u prosincu je skočio za 21,6 posto.

To što su si u prosincu mnogi potrošači dali oduška, poboljšat će rezultate za cijelu godinu.

– Tijekom cijele 2015. maloprodajni promet je kontinuirano rastao i u prosjeku će biti veći za 2,4 posto u odnosu na 2014. No, unatoč pozitivnim kretanjima, razina prometa u trgovini na malo u 2015. godini je 14,6 posto niža u odnosu na 2008., upozorava Zvonimir Savić, direktor ekonomskih istraživanja u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Drugim riječima, hrvatski građani, unatoč povećanju prosječnih plaća, danas imaju manju kupovnu moć nego prije krize, jer se broj zaposlenih u zemlji u proteklih šest godina spustio za 200 tisuća, a trenutačno iznosi oko 1,3 milijuna. Ipak, rast maloprodaje obradovao je mnoge trgovce i proizvođače, a donio je i više poreznih prihoda državnom proračunu. Tako je manjak u državnoj blagajni malo snižen, što je donekle ublažilo potrebu države za zaduživanjem.

Neočekivano povećanje osobne potrošnje u prosincu dokazuje kako se gospodarski rast Hrvatske u posljednjem tromjesečju prošle godine ubrzao. U to vjeruje i Ekonomski institut Zagreb (EIZ), koji je jučer objavio da se gospodarska aktivnost (indeks CEIZ) u prosincu pojačala, ne samo u odnosu na studeni, nego i u usporedbi s trećim tromjesečjem. U posljednjem kvartalu 2015. indeks CEIZ povećan je za 1,6 bodova, što je najveći zabilježeni rast od početka 2008., kaže EIZ.