Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 10° 3
Sutra: 10° 10° 3
10. prosinca 2019.
Novi trend

Hrvati se udaljuju od Crkve, iako se ne bi reklo: Tek svaki četvrti brak sklopljen pred oltarom

Hrvati se udaljuju od Crkve, iako se ne bi reklo: Tek svaki četvrti brak sklopljen pred oltarom
Hrvati se udaljuju od Crkve, iako se ne bi reklo: Tek svaki četvrti brak sklopljen pred oltarom
Autor:
Objavljeno: 13. lipanj 2016. u 9:08 2016-06-13T09:08:53+02:00

Niti jedna vlast u Hrvatskoj neće se odlučiti na raskidanje ugovora sa Svetom Stolicom, jer bi tako izgubila birače koji, iako nisu vjernici pripadaju katoličkoj tradiciji, smatra Ivan Markešić

ZAGREB Tek svaki četvrti brak u Hrvatskoj sklopljen je u crkvi, pokazali su podaci Ministarstva uprave za prva tri mjeseca 2016. godine. Riječ je o dramatičnom padu udjela vjerskih brakova u odnosu na prošlu godinu, kad je takvih bilo oko 55 posto. U Primorsko-goranskoj županiji vjerskih je brakova još manje od državnog prosjeka, jer je u prva tri mjeseca ove godine od ukupno 116 sklopljenih brakova takvih samo 20, otprilike svaki šesti. Slična je situacija u Istarskoj, Međimurskoj, Sisačko-moslavačkoj, Virovitičko-podravskoj i Ličko-Senjskoj županiji, dok se iznadprosječni udio vjerskih brakova, veći od 60 posto, bilježi u Dubrovačko-neretvanskoj, Požeško-slavonskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Od ukupno 2.124 braka sklopljena u Hrvatskoj u prvom tromjesečju ove godine, crkvenih je samo 527. Unatoč tome što se 86 posto stanovništva Hrvatske izjašnjava katolicima, vjerski brak je očito sve manje u modi, a katolici se sve češće, umjesto sakramenta ženidbe, odlučuju na registraciju pred matičarem.

Karamarkov primjer

Dok s Kaptola sve pravdaju korizmom, razdobljem u kojem vjernici ne stupaju u brak, sociolog religije Ivan Markešić uzroke ovakvog preokreta vidi u posljedicama sekularizacije suvremenog društva, koja je »tek usputno zapljuskivala Hrvatsku«, ali i u praktičnosti hrvatskih vjernika za koje katoličanstvo mahom ne znači vjeru, nego identitet kojem pripadaju.

– To je stvar odabira. Ljudi su svjesni da kad se jednom vjenčaju u Crkvi to ne mogu učiniti po drugi put, a izlazak iz crkvenog braka prepreka je za ponovno crkveno vjenčanje, za ispovijed i pričest ... Ako ste u građanskome braku i razvedete se, možete uživati sve blagodati katoličke religije: krstiti i krizmati dijete, imati katolički sprovod, pa, ako se odlučite, i crkveno vjenčanje – navodi Markešić. Takvu je mogućnost, uostalom, iskoristio i sadašnji potpredsjednik Vlade, Tomislav Karamarko koji je, nakon građanskog braka u kojem je dobio dvoje djece, s današnjom suprugom sklopio crkveni brak.

Ovo je praktično razmišljanje, tumači Markešić, dijelom i posljedica stanja duha u Europi, za kojom hrvatsko tradicionalno, patrijarhalno društvo kaska stoljećima.

– Stvari se mijenjaju. Ako u današnjem vremenu niste crkveno vjenčani, vi više niste stigmatizirani, kao što je i zajednički život prije braka postao prihvatljiv. Nitko više ne vješa plahte mladenaca nakon prve bračne noći, ilustrira Markešić.

»Religiozni virtuozi«

Sve manje vjerskih brakova znak je, kaže, da se povjerenje u Crkvu u Hrvatskoj polako gubi, a tome su po njegovom sudu dijelom »zaslužni« i neki svećenici, koji su postali »religiozni virtuozi« te se, zabarikadirani u svojim odajama i materijalno opskrbljeni, otuđili od onih kojima papa Franjo namjenjuje poslanje Katoličke crkve: siromašnima, nezaposlenima, obespravljenima, društveno marginaliziranim, protjeranim i izbjeglima. Tome, navodi dalje Markešić, doprinosi i činjenica jedne nekritičke »simbioze« s državom, posebno prije izbora, ne samo Katoličke crkve nego i nekih drugih vjerskih zajednica.

– To nije pitanje ljudi, nego politike. Međunarodnim ugovorima sa Svetom Stolicom regulirano je kako hrvatska država financira Crkvu, čime je država postala istinski jamac ovolikoga nominalno iskazanog broja katolika na popisu, jer sve obveze prema crkvi koje bi trebali podmirivati vjernici, podmiruje država. Na isti način država to čini i prema drugim vjerskim zajednicama. Zato se ni jedna od njih ne buni zbog tzv. »vatikanskih ugovora«. Bilo bi, stoga, jako zanimljivo vidjeti koliko je Crkva kao institucija sveta u očima vjernika i koliko bi ih istupilo iz njenog članstva da moraju, na primjer, plaćati crkveni porez, kao što je to slučaj u Njemačkoj, Austriji, Nizozemskoj... – ističe Markešić. Niti jedna vlast u Hrvatskoj, uvjerava, neće se odlučiti na raskidanje ugovora sa Svetom Stolicom, jer bi tako izgubila birače koji, iako nisu vjernici, na jedan pučki, kulturološki način pripadaju katoličkoj tradiciji i katoličkome, a time i hrvatskom identitetu.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.