Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
19. siječnja 2020.
Istraživanje

Hrvati progovorili: Evo što očekuju od Milanovića kao predsjednika i koje poteze traže

Foto Darko Jelinek
Foto Darko Jelinek
Autor:
Objavljeno: 13. siječanj 2020. u 20:30 2020-01-13T20:30:59+01:00

Zoran Milanović je na izborima pobijedio s potporom od 53 posto, ali prema istraživanju i dio onih koji mu nisu dali glas ipak misle da će biti predsjednik svih građana

Nakon objave CRO Demoskopa za siječanj, RTL, u suradnji s Promocijom plus, donosi istraživanje o očekivanjima od izabranog predsjednika Republike Zorana Milanovića.
Predsjednik svih građana

Zoran Milanović je na izborima pobijedio s potporom od 53 posto, ali prema istraživanju i dio onih koji mu nisu dali glas ipak misle da će biti predsjednik svih građana.

Takvih je gotovo 70 posto: očekivano znatno viši je postotak među SDP-ovcima i ostalim strankama koji su ga podržavali na putu za mandat na Pantovčaku, ali i lijevim strankama i opcijama koje formalno nisu, a optimistično je i preko 90 posto birača Mislava Kolakušića.

Tko je sve skeptičan?

No, gotovo je četvrtina ispitanika skeptična, odnosno smatra da će Milanović od veljače, kada službeno preuzima dužnost, biti predsjednik samo svojih birača – takvih je 22,7 posto. Najviše među biračima Neovisnih za Hrvatsku i Hrvatskim suverenistima, a HDZ-ovci su se - podijelili.

No znakovito da je ipak nešto više HDZ-ovaca koji očekuju da će Milanović ipak biti predsjednik svih građana! Da ne zna poručuje 9 posto ispitanika.

A evo kako građani ocjenjuju Milanovićev, realno pomirljivi govor, u izbornoj noći u kojem je i zaustavio zviždanje protukandidatkinji.

Da je govor bio loš poručuje manje od 5 posto ispitanika, dvojku mu daje 6,2 posto, a dobar 17,2 ispitanika. Puno je više onih koji govor ocjenjuju vrlo dobrim - 32,2 posto, a gotovo trećina poručuje - govor je bio izvanredan.

Podsjećamo da je tada, uz ostalo, pozvao na jedinstvenost u različitosti, ali i pričao o dobrim ali lošim stranama svog karaktera, kojeg na dužnosti predsjednika tek treba pokazati. Od aktivnih stranaka baš nitko govor nije ocijenio manjom ocjenom od trojke, pa je za govor i od HDZ-ovaca dobio čvrstu trojku.

Prosječnu ocjenu - 3,56, dakle nategnutu, ali ipak četvorku za državnički govor idućih će pet godina djelima braniti, a moguće dizati a i spuštati.

Suradnja predsjednika i Vlade

Građani su odgovarali i na pitanje kakvu kohabitaciju očekuju između izabranog predsjednika Zorana Milanovića i premijera Andreja Plenkovića.

Surađivati po Ustavu i zakonu moraju, unatoč cijeloj povijesti međusobnih sukoba, a o tome koliko će suradnja biti uspješna ispitanicu su podijeljeni. Da će suradnja premijera Plenkovića i predsjednika Milanovićem biti uspješnija ili jednako uspješna kao u vrijeme mandata Kolinde Grabar-Kitarović smatra nešto više od polovine ispitanika - 52,4 posto.

Da će biti jednako neuspješna ili neuspješnija očekuje 42,1 posto građana. Gledano po biračkom tijelu ipak nešto više HDZ-ovih birača očekuje uspješniju suradnju, SDP-ovci znatno više, a izrazito su skeptični birači Mosta-a, Živog zida i oni Mislava Kolakušića.

Što očekuju od novog predsjednika?

Ispitanici su upitani i o konkretnim potezima koji se očekuju od novog predsjednika, kada govorimo o onome što je u njegovoj nadležnosti, a to je dijelom i Hrvatska vojska. U kampanji se Milanović založio za vraćanje hrvatskih vojnika iz misije u Afganistanu.

S njim se slaže više od 80 posto ispitanika, a snažna potpora takvoj namjeri vidljiva je kod birača gotovo svih stranaka; razlika je samo u omjerima, pa je "za" povlačenje 60 posto HDZ-ovaca, 90-ak posto SDP-ovaca i birača Živog zida.

Jedino je među biračima Neovisnih za Hrvatsku više onih koji su protiv povlačenja hrvatskih vojnika iz Afganistana. Ukupno takav stav ima, vidimo, manje od 14 posto ispitanika, a ne zna 6 posto.

I za kraj pitanje koje je isključivo ideološko i koje se provlačilo kroz kampanju, pa je time djelom i izlizano, a to je vraćanje Titove biste koju je Grabar-Kitarović uklonila s Pantovčaka na početku svog mandata prije pet godina.

Na pitanje treba li bistu vratiti odmah ili naknadno, potvrdno je odgovorila tek četvrtina birača, a da joj na Pantovčaku nije mjesto ili da treba ostati u Muzeju Hrvatskog zagorja, gdje se sada nalazi, poručuje gotovo 62 posto ispitanika. "Ne vraćanju" češće je kod birača gotovo svih političkih stranaka, pa i SDP-a, HSS-a i Živog zida.

Očekivano "ne" je još uvjerljivije kod birača HDZ-a, Mosta, Hrvatskih suverenista i Neovisnih za Hrvatsku. Jedina stranka čiji su se birači češće izjasnili za povratak Titove biste je - IDS! To je jedno od najnesretnijih pitanja, rekao je sam Milanović nakon što je izabran, ali i znakovito dodao da Pantovčak nije muzej tako da će se tamo očito useliti - bez Tita, javlja RTL. 

Napomena: Istraživanje je provela agencija PROMOCIJA PLUS od 7. do 11. siječnja 2019. CATI metodom (telefonski) na uzorku od 1300 punoljetnih građana Republike Hrvatske.

Standardna pogreška uzorka iznosi +/- 2,77 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
PUST 2020.
Viškovo

PUST 2020.