Rast potrošnje

Hrvati opet sve češće podižu kredite. Puno je više kunskih, nego onih uz valutnu klauzulu u eurima

Aneli Dragojević Mijatović

Građani se radije zadužuju u domaćoj valuti / Foto Igor Kralj/PIXSELL

Građani se radije zadužuju u domaćoj valuti / Foto Igor Kralj/PIXSELL

Udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u studenom je iznosio 52 posto. Najviše je stambenih, a potom gotovinskih kredita koji rastu po dvoznamenkastim stopama



RIJEKA Rast potrošnje građana opet se premeće u ključnu komponentu gospodarskog rasta, kao i prije krize 2008. godine, a oslikava se i u rastu kredita tog sektora kod banaka u Hrvatskoj.


Prema najnovijoj analizi Raiffeisen banke Austrija (RBA), koja se naslanja na nedavno objavljene podatke Hrvatske narodne banke, krediti stanovništvu u Hrvatskoj su krajem studenog prošle godine iznosili 124,4 milijarde kuna, što je 5,1 milijardu ili 4,3 posto više nego godinu ranije, čime je nastavljen njihov rast 15. mjesec zaredom.


Samo u odnosu na listopad porasli su za 914,2 milijuna kuna ili za 0,7 posto. RBA analitičari ističu i to da je i dalje je prisutan trend preusmjeravanja obveza iz valutnih u kunske, što odražava izraženiju sklonost zaduživanja u domaćoj valuti, čemu zasigurno u prilog ide i razdoblje niskih kamatnih stopa.


Pozitivni učinci




Tako kunski krediti stanovništvu rastu već tri godine po dvoznamenkastoj godišnjoj stopi – krajem studenoga lani porasli su za 13 posto na godišnjoj razini, na 64,6 milijardi kuna. Pad vrijednosti valutnih kredita pak traje od 2012. Na kraju studenog nominalan iznos tih kredita iznosio je 59,8 milijardi kuna, što je za 3,8 posto manje nego godinu ranije.


– Tako je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u posljednjih godinu dana narastao za oko 4 postotna boda, pri čemu je udio kunskih kredita u ukupnim kreditima stanovništvu u studenom iznosio 52 posto, ističe se u analizi. Po vrstama kredita stanovništvu, najznačajniji udio, 43,2 posto, odnosi se na stambene kredite. Njihova vrijednost dosegnula je u studenome 53,8 milijardi kuna, što je za 1,8 posto više na godišnjoj razini.


– Godišnje stope rasta stambenih kredita mogu upućivati i na pozitivne učinke ovogodišnjeg programa subvencioniranja stambenih kredita. I unutar ove kategorije kredita stanovništvu vidljiv je trend promjene valutne strukture. Naime, primjetan je trend rasta kunskih kredita koji su na kraju studenog premašili 15,6 milijardi kuna i pri tome zabilježili rast od 2,5 posto mjesečno te 12,7 posto godišnje, ističu u RBA. Dodaju da je udjel kunskih u ukupnim stambenim kreditima iznosio 29 posto.


Trend rasta


Iako su zabilježili blagi rast na mjesečnoj razini, za 0,8 posto, iznos kunskih kredita uz valutnu klauzulu, prvenstveno krediti vezani za euro, u ukupnim stambenim kreditima krajem studenog iznosio je 38,2 milijardi kuna, što na godišnjoj razini predstavlja pad od 2,1 posto. Gotovinski nenamjenski krediti, s udjelom od 38,5 posto u ukupnim kreditima stanovništvu, i šesti mjesec za redom su zabilježili dvoznamenkastu godišnju stopu rasta, za 11 posto, dosegnuvši na kraju studenog 47,9 milijardi kuna. I kod gotovinskih nenamjenskih kredita također je prisutan trend rasta udjela kunskih kredita u odnosu na one s valutnom klauzulom.


– Naime, gotovinski nenamjenski kunski krediti zabilježili su godišnji rast od 19,9 posto, dok su oni valutni niži za 5,7 posto u odnosu na studeni 2017., tako da je na kraju studenoga udio kunskih u ukupnim gotovinskim nenamjenskim kreditima bio na 72 posto, zaključuju u RBA.